Prošlog je tjedna relativno nezapaženo prošla vijest da je Vlada raspravljala o izvještaju o izvršenju proračuna u prošloj godini, no on je stručnjacima za javne financije ipak zapeo za oko. Analizirajući 1700 stranica o priljevima i trošenju novca (uglavnom za vrijeme bivše Vlade), direktorica Instituta za javne financije Katarina Ott ukazala je na niz manjkavostii upozorila da se od Vlade očekuje da upravo na temelju tog izvješća napravi strategiju Vladinih programa i Smjernice ekonomske i fiskalne politike od 2013. do 2015.

Izvještaj, primjerice, nema uvod, sažetak i detaljni sadržaj, objašnjenja ni zaključka, a ima banalnih pogrešaka poput krivog numeriranja stranica. U izvješću nema ni decidiranog odgovora koliki je deficit (je li 14 ili 16,2 milijarde kuna), a nema ni pregleda javnog duga i obveza po jamstvima po godinama dospijeća. “Nije dovoljan samo prikaz makroekonomske situacije u prošloj godini, već valja usporediti pretpostavke i ciljeve sa stvarnim ishodima te izvući pouke. Pritom ne bi smjelo biti važno tko je bio na vlasti u prethodnoj, a tko je u tekućoj godini”, upozorava Ott. Nada se da će Vlada u strategiji i smjernicama objaviti realistične makroekonomske projekcije te dugoročne ciljeve ekonomske i fiskalne politike. Isto vrijedi i za planove zaduživanja i izdavanja jamstava s kalendarom dospijeća te konkretne ciljeve za (izvan)proračunske korisnike i javna poduzeća. “Vlada može ponuditi i optimistični i pesimistični scenarij s razradom politika i mjera koje će poduzimati ovisno o stvarnoj makroekonomskoj situaciji. To je naravno lošije od realističnog predviđanja, ali je bolje od guranja glave u pijesak”, ističe. Premda “trenutna čuda nisu moguća”, od Vlade se, kaže, očekuje da objavi, objasni i provede kratkoročne i dugoročne mjere jer će se deficiti i dug početi smanjivati tek kad se ostvari efikasna država i konkurentno gospodarstvo.