Štednja u bankama u godinu dana pala je za osam milijardi kuna te krajem ožujka dosegnula 250,3 milijardi, posljednji su podaci Hrvatske narodne banke. Osim godišnjeg smanjenja od 3,3 posto, štednja također pada na mjesečnoj razini četvrti mjesec zaredom, i to za 3,5 milijarde kuna (1,4%).

Pritom su ukupni štedni i oročeni depoziti niži 2,9 milijardi kuna i iznose 202,5 milijardi kuna. To je ipak za 2,7 milijardi (ili 1,4%) više nego potkraj lanjskog ožujka, čemu je pridonio godišnji rast deviznih i kunskih depozita, ističu analitičari Raiffeisen banke. Kunski depoziti porasli su 18,8 milijuna (0,1%) u ožujku, na 35,4 milijarde kuna, što predstavlja rast od 378 milijuna u protekloj godini. Istodobno, štednja u stranoj valuti pala je 2,9 milijarde kuna, no na godišnjoj razini bilježi rast od 2,4 milijarde kuna.

Pritom treba imati na umu da je u stranoj valuti, najviše euru, 82,5 posto depozita, pa je jačanje kune u ožujku papirnato usporilo rast štednje kad se ona preračuna u domaću valutu, dodaju u RBA. "Nastavak sklonosti stanovništva držanju likvidne financijske imovine na tekućim i transakcijskim računima dijelom je rezultat pada kamatnih stopa banaka na depozite te uvođenja poreza na dohodak od kamata", ističu u RBA. Štednja građana, koji drže 82 posto svih depozita, pala je na mjesečnoj, ali i na godišnjoj razini, na 165 milijardi kuna. Depoziti tvrtki pali su na mjesečnoj razini za 734 milijuna, na 29,5 milijardi kuna. Unatoč mjesečnom padu, na godišnjoj porasli su gotovo 5,6 milijardi, što je gotovo četvrtina ukupne korporativne štednje, i to dijelom kao posljedica kupnje TDR-a, koji je BAT Adrisu platio 505 milijuna eura.