Snažna potražnja za prvoklasnim državnim obveznicama rezultirala je podatkom da vrijednost obveznica koje donose negativni prinos iznosi 11,7 bilijuna dolara. Iako su posljednja tri trgovinska dana na globalnim dioničkim tržištima donijela predah od oštre rasprodaje nakon referendumske odluke o izlasku Velike Britanije iz Europske unije, potražnja za obveznicama ne jenjava.

Razlog valja potražiti u očekivanju investitora da će najveće svjetske središnje banke – američka, europska, engleska i japanska – zbog Brexita pojačati ionako goleme novčane poticaje. Tako je prinos na njemačku 10-godišnju državnu obveznicu (popularni Bund) u četvrtak pao na -0,1291 posto. Podsjetimo, prije tjedan dana, po objavi referendusmskih rezultata, prinos na Bund je zagazio sve do -0,17 posto. Drugim riječima, tko kupi njemački dug i drži ga do dospijeća, izgubit će novac.

Prinos na američku obveznicu istovjetnog roka dospijeća spustio se u četvrtak na 1,4832 posto što je vrlo blizu najnižih razina ikad. Prema podacima rejtinške agencije Fitch koje prenosi Financial Times, vrijednost obveznica koje donose negativni prinos povećao se za 1,3 bilijuna dolara od kraja svibnja.  "Pogledajte odgovor središnjih banaka skupine G4 nakon šoka od Brexita", kaže za Financial Times Ben Mandel, analitičar u JP Morgan Chase banci.

Međutim, na cijeni nisu samo  državne obveznice, već i korporativne. Prosječan prinos na obveznice s investicijskim statusom europskih kompanija u srijedu je pao na 0,9285 posto što je najniža razina od 1988. godine od kada Bank of America Merrill Lynch prikuplja podatke, piše Bloomberg. Tako se dug europskih kompanija pretvorio u takozvanu "sigurnu luku", a iza tog fenomena stoji Europska središnja banka (ECB) i njezin, nedavno lansiran program otkupa i korporativnih obveznica.

"U ovisnosti o događanjima na tržištu državnih obveznica, u teoriji možemo vidjeti i pad prinosa na korporativne obveznice u negativni teritorij", kaže Fraser Lundie, analitičar londonskog Hermes Investment Managementa. Iako zvuči nevjerojatno da ulagači plaćaju dužniku da mu posude novac, okružje ovako niskih kamatnih stopa stvara potencijalno veliku opasnost za održivost financijskog sustava. Naime, osiguravatelji i mirovinski fondovi trebaju najmanje jedan posto prinosa na svoja ulaganja.