Do kraja 2013. proces konsolidacije bankovnog tržišta eliminirat će najmanje jednu banku.

Nakon što je skupština dioničara Vaba banke prihvatila ponudu Alternative private equitya za dokapitalizaciju, novi većinski vlasnik ima plan do prosinca integrirati Vabu i Centar banku, doznaje Poslovni dnevnik. Kad formalno provede povećanje kapitala za 50 milijuna kuna, Alternative će započeti sa snimanjem poslovnih procesa i osnivanjem tima za integraciju. "Koji će model povezivanja u konačnici biti izabran, pripajanje ili spajanje, ovisit će o onom što će biti jednostavnije tehnički provesti", rekao je član Uprave Alternativea Zoran Zemlić. S obzirom na regionalnu jačinu i brend Vabe sjedište i 'back office' nove banke trebali bi ostati u Varaždinu, dok će se poslovanje banke operativno voditi iz Zagreba. Nova banka još nema definirano ni ime, no bit će to, po svemu sudeći, po formuli 'nešto novo i nešto staro', kombinacija imena Centar i Vaba banke uz dodatak. U preslagivanjima dvije banke ubuduće neće sudjelovati dosadašnji čelnik Centar banke Ivo Markotić o čijem se odlasku nagađa, no ni u fondu ni u Centar banci takvu informaciju ne žele potvrditi, ali ni demantirati.

"Drago mi je da sam inicirao proces konsolidacije malih banaka koji je otvorio mogućnost da se priključe i drugi", kratko je kazao Markotić. Na kritike koje se mogu čuti na tržištu da je Alternative za 50 milijuna kuna (14 posto nonimalne vrijednosti dionice) postao većinski vlasnik banke koja ima 1,18 milijardi kuna aktive Zemlić je jasan. "Vaba je dugo tražila strateškog investitora i svi su imali prilike uložiti da su htjeli. Tko je mislio da može dati i više imao je priliku. Pitanje cijene male banke pitanje je ima li ona 'business case'", istaknuo je Zemlić, napomenuvši da se uspjeh investicije mjeri povratom investitoru. Vlasnici Vabe, kojoj su dva od tri najveća dioničara Validus (29,09%) i Pluris (8,99%) u stečaju, pristali su na ponudu Alternativea za povećanjem kapitala. S prenesenim gubitkom od 72,4 milijuna kuna potkraj 2011. i rezervama koje su bile u stanju pokriti manje od trećine minusa, ne računajući gubitak iz 2012., dioničari su prihvatili zapravo jedinu ponudu za potencijalni spas banke. S najvećim dioničarima izbačenim iz igre banka ne bi uspjela provesti rješenje HNB-a da do kraja siječnja podigne stopu adekvatnosti kapitala sa 12,7 (podaci za kraj rujna) na 14 posto nakon čega bi uslijedile privremene mjere središnje banke.

Stoga je skupština smanjila temeljni kapital sa 176,5 milijuna na 24,7 milijuna kuna, nakon čega je fond uplatio 50 milijuna kuna i postao 66,9-postotni vlasnik banke. S obzirom da je polovica novca u fondu rizičnog kapitala uplata iz proračuna, država će tako imati 33 posto udjela u Vabi.Nakon uplate, koja bi trebala uslijediti u iduća dva tjedna, započinje čišćenje porftelja banke za što dosad nije bilo dovoljno kapitala, jednako kao i prošle godine nakon dokapitalizacije Centar banke. Tada je novoiskazani gubitak od 42 milijuna kuna digao veliku prašinu jer je ispalo da je s polovicom državnog novca spašena banka tekstilnog tajkuna Dragutina Biondića. Sada bi kritike mogle biti još žešće jer Vaba na svojim leđima nosi uteg nekadašnje Fima grupe Milana Horvata koji je bivšem menadžementu Podravke pomogao u aferi Spice, a dio transakcija je išao upravo preko Vabe.