Državni statističari nastavljaju bilježiti neumorno ubrzavanja rasta cijena: inflacija u Hrvatskoj, mjerena indeksom potrošačkih cijena, u ožujku se popela na 7,3 posto na godišnjoj razini.

Najviša je to razina od ljeta 2008., a samo u mjesec dana cijene su u prosjeku porasle za 2,1 posto. Energetski rat Vladimira Putina i Europe, pored invazije na Ukrajinu, sve više gasi nade da bi skok cijena mogao biti prolazan. Utoliko ne čudi da se redaju korekcije prognoza inflacije za ovu godinu.

Pritisci sve snažniji
Analitičari Raiffeisena prošlog su tjedna objavili da je njihova prognoza 5,9 posto inflacije u ovoj godini “izložena uzlaznim rizicima” te ju “stavljaju pod reviziju”. “Uz ranije prisutne inflatorne pritiske generirane rastom cijena energenata i hrane, u trenutnom okruženju geopolitičkih sukoba i izrazite neizvjesnosti glede trajanja i ishoda, inflatorni pritisci su sada sve snažniji”, ističu.

Hrvatska narodna banka (HNB), središnja adresa za pitanja o inflaciji, prognozira da bi rast razine cijene ove godine mogao prosječno iznositi 5,4 posto, dvostruko više od lanjskih 2,6 posto.

U njoj uzroke rasta cijena vide na tri fronta; kroz “uvoz” viših cijena sirovina i industrijskih proizvoda na svjetskom tržištu, među kojima su energenti na vrhu liste, te oporavka domaće potrošnje što je potaknulo proizvođače i trgovce da veće troškove prevale na kupce.

Naposljetku, ne i sasvim zanemariv, je i faktor statistike odnosno činjenice da se tekuće cijene uspoređuju s lanjskima kada su one bile pod pritiskom zbog pandemije.

Što će se događati narednih mjeseci i što će biti s cijenama, trenutno je jednako gledanju u staklenu kuglu. HNB je zbog rata u Ukrajini korigirao procjene rasta gospodarstva (koji pokazuju ubrzanje u prvom tromjesečju).

U osnovnom scenariju, pod pretpostavkom razmjerno kratkog rata u Ukrajini te postupne normalizacije cijena energenata i sirovina na svjetskom tržištu, računa da će rasta BDP-a u Hrvatskoj usporiti na 3,2 posto, s 4,1 posto koliko se prognoziralo u prosincu.

Niz čimbenika
Zadnje brojke Eurostata (još uvijek preliminarne) procjenjuju da bi inflacija u eurozoni u ožujku trebala dosegnuti 7,5 posto, nakon 5,9 posto u veljači. No, treba napomenuti da je to prosjek jer za mnoge zemlje i da brojka izgleda dobro, poput Litve i Estonije s procijenjenih 15,6 posto, odnosno 14,8 posto.

Članice koje još imaju vlastite valute u pravilu su imale u veljači višu inflaciju od onih unutar kišobrana eura: Češka 10%, Mađarska i Bugarska 8,4%, Poljska 8,1%, Rumunjska 7,9% i Hrvatska 6,3%. Iznimke su jedino stare članice Danska i Švedska s 5,3, odnosno 4,4%.

Guverner Boris Vujčić nedavno je rekao da bi (uz oporavak, ograničenja na strani ponude te rast cijena energenata i prehrambenih sirovina) inflaciju dodatno mogao gurati “niz strukturnih čimbenika, poput deglobalizacijskih procesa, nepovoljnih demografskih kretanja te zelene tranzicije”.

Ipak, dodaje da “iako se vidi snažan rast inflacijskih očekivanja poduzeća i građana, financijska tržišta još uvijek održavaju očekivanja da bi se narednim godinama inflacije u europodručju mogla stabilizirati blizu inflacijskog cilja, što govori u prilog postupne normalizacije monetarne politike”