Godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj, zabilježena u veljači, smanjila se u odnosu na siječanj, ali je još na visokoj razini od 5,8 posto, baš kao i u prosincu prošle godine. To je približno dvostruko iznad prosjeka zemalja Europske unije i eurozone, međutim ta stopa pojedinačno je niža od nekih zemalja članica Unije. Primjerice, Slovenija je zabilježila inflaciju od 6,4 posto, što je višestruko manje od Nizozemske, Njemačke, Portugala i Švedske, ali i dvostruko manje od šampiona inflacije u EU Letonije, zatim Bugarske i Estonije. U usporedbi sa siječnjom ove godine stopa inflacije smanjila se u 14 članica EU, u osam je ostala na istoj razini, dok se u četiri zemlje snizila. U odnosu na isto razdoblje prošle godine stopa inflacije na razini čitave Unije skočila je sa 2,1, na 3,4 posto, dok je u eurozoni taj skok još i veći (s 1,8, na 3,3 posto).

Jeftinija hrana
Povećanje godišnje stope inflacije u Europskoj uniji, prema podacima Eurostata, prouzročili su visoki troškovi obrazovanja, transporta i hrane, a na mjesečnu stopu utjecali su troškovi na rekreaciju i kulturu, kupnju odjeće, na hotele i restorane. Hrvatski Državni zavod za statistiku objavio je da su cijene dobara i usluga koje se koriste za osobnu potrošnju u veljači bile 5,8 posto više u odnosu na isto razdoblje lani premda su cijene u veljači u odnosu na siječanj ipak bile niže – 0,1 posto. To je prvo takvo smanjenje cijena na mjesečnoj razini od srpnja prošle godine. Na smanjenje cijena u veljači utjecao je pad cijena prehrane. Međutim, na godišnjoj razini rast cijena mnogo je osjetniji. Za deset posto porasla je cijena hrane, ulje je skuplje 26 posto, voće 24, kruh i žitarice za 15 posto… Upola manje od cijena prehrane u odnosu na prošlu godinu porasla je cijena prometa, energije, vode, plina i drugih goriva. U Letoniji, zemlji s najvišom stopom inflacije u EU, zabilježen je porast cijena prehrane, duhanskih proizvoda, energije i troškova održavanja kuće, dok su cijene pale u telekomunikacijama. Europska središnja banka u nekoliko je navrata izrazila zabrinutost zbog visoke inflacije u EU i intenzivno razmišlja o tome kako ograničiti rast cijena, a da pritom ne ugrozi najosjetljivije gospodarske grane.

Mišljenje stručnjaka
Hrvatski ekonomski stručnjaci okupljeni na nedavnom okruglom stolu Splitske banke prognozirali su da će se inflacija ove godine u Hrvatskoj kretati između 4 i 7 posto. Evan Kraft, savjetnik guvernera HNB-a, bio je konkretniji i prognozirao je da bi stopa inflacije mogla varirati između 5 i 5,5 posto. No Kraft najavljuje kako će u ovoj godini svoju ulogu u obuzdavanju inflacije morati odigrati i fiskalna politika. Ante Babić, vlasnik konzultantske tvrtke Sigma, tvrdi da u kontroli inflacije zajednički moraju djelovati monetarna i fiskalna politika. Babić je prognozirao da će se stopa inflacije kretati između četiri i pet posto.

Almunia: Amerika pred recesijom

Američko gospodarstvo usporava i možda klizi u recesiju, kazao je povjerenik EU za gospodarsku i monetarnu politiku Joaquin Almunia na konferenciji Organizacije za gospodarsku suradnju i razvitak (OECD) u Parizu. “Više ne uživamo prednosti za gospodarstvo poticajnog okružja prisutnog protekle dvije godine. Nismo više u dobrim vremenima što se tiče gospodarstva”, tumači Almunia. “Američka ekonomija nesumnjivo usporava, a možda klizi i u recesiju”, dodao je. Almunia je pred sudionicima konferencije OECD-a uglavnom isticao potrebu za provedbom strukturalnih gospodarskih reformi. EK nedavno je snizio procjene rasta za eurozonu i EU u 2008. te se očekuje u visini 1,8, odnosno 2 posto.