Nakon što je prošla nadmašila sva gospodarska očekivanja u pozitivnom smislu, ova godina makroekonomistima ne prestaje zadavati glavobolje. U trećoj korekciji, ne nužno i zadnjoj s obzirom na razinu neizvjesnosti, analitičari Raiffeisen banke snizili su prognozu rasta BDP-a na 3,5 posto u 2022. Premda su im prognoze blago optimističnije od najnovijih s kojima izašla Vlada, ipak očekuju da bi inflacija u drugom tromjesečju mogla premašiti 10 posto, a na razini cijele godine biti 7,5 posto.

Najveća boljka

“Inflacija je najveća boljka najviše zbog rastućih cijena energije i hrane. Smatramo da se njezin vrhunac još nije dogodio jer sve njezine sastavnice i dalje rastu”, kaže Elizabeta Sabolek Resanović iz Ekonomskih istraživanja RBA. Ističe da je i temeljna inflacija, koja isključuje hranu i energiju, porasla na 6,4 posto. Uz ogradu da je teško bilo što prognozirati u okolnostima koje se mijenjaju iz dana u dan, Sabolek Resanović kaže da “svi očekuju smirivanje situacije u nastavku godine”. Ilustracije radi, malo je tko očekivao da bi Rusija zaista mogla “zavrnuti slavinu” za energente Europi. Hrvatska u tom smislu stoji relativno dobro, s oko 20 posto plina iz uvoza, koji bi se u slučaju prekida opskrbe lakše mogao nadomjestiti putem LNG terminala, smatraju u RBA.

Osim rušenja kupovne moći i razornim posljedicama na standard građana, potencijalni problem inflacija bi mogla predstavljati i planovima za euro. S aktualnim inflatornim kretanjima “ne zadovoljavamo maastriške kriterije za euro”, no ako je suditi prema najavama iz Vlade, datum uvođenja 1. siječanj 2023. i dalje stoji jer se očekuje da se dvije zemlje s najnižom inflacijom isključe iz jednažbe, pa će Hrvatska proći kriterije. Uvođenje eura već je ugrađeno u rejting i cijene zaduživanja države će Vlada “držati pod kontrolom da se slika ne naruši”. To je posebice važno u smislu proračunskog manjka koji će u 2022. ostati na maastriških 3 posto iako zbog inflacije u RBA ne isključuju dodatne mjere pomoći Vlade.

Unatoč korekcijama na niže, u RBA ove godine očekuju relativno umjeren rast BDP-a po 3,5 posto. Velika su očekivanja od investicija, posebice zahvaljujući europskom novcu iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost. Podsjetimo, Vlada je u Bruxelles odaslala zahtjev za isplatom prve tranše od 700 milijuna eura koji bi trebali stići do ljeta. “Po informacijama iz Vlade ispunili smo sve kriterije za isplatu. Očekuje se da će se dio tog novca preliti prema privatnom sektoru, no smatramo da će to biti manje nego da nije bilo rata u Ukrajini”, kaže.

Bit će dobra sezona

Unatoč ratu, od turističke sezone i dalje su velika očekivanja jer bi domaći turistički sektor mogao profitirati (ponovno) od relativne blizine emitivnim tržištima. Kada su ostale sastavnice BDP-a u pitanju, primjetno je usporavanje najboljeg indikatora ekonomskog rasta, trgovine na malo, što je danak inflacije, pada raspoloživog dohotka i neizvjesnosti. Maloprodaja bi mogla porasti tek 3 posto u 2022. (nakon 12,1% lani).

Početak godine donio je turbulencije na dioničkim tržištima, a zbog rata i sankcija snažno je porasla averzija prema rizičnijim klasama imovine, pa su dionički indeksi (posebno europski) snažno potonuli. Od početka invazije, međutim, percepcija investitora je da je manje vjerojatan scenarij širenja rata van Ukrajine i potpunog energetskog embarga. U narednom razdoblju u RBA ne očekuju šokove na dioničkim tržištima iako prognoziraju jaču volatilnost zbog inflacije. Domaća burza mogla bi bilježiti dobre rezultate zbog efekta sezone na turističke kompanije unutar CROBEX-a te najave isplata dividendi. U drugoj polovici godine negativno bi mogli djelovati poremećaji u dobavnim lancima, inflacija i pad profitabilnost kompanija.

Prilike i za Hrvatsku

‘Fokus politika sve više se pomiče prema većem financiranju konkurentnosti’

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a