Industrijska proizvodnja u eurozoni smanjena je i u kolovozu, treći mjesec zaredom, uz izražen pad u sektoru netrajnih potrošačkih dobara, pokazali su u četvrtak preliminarni izračuni europskog statističkog ureda.
Industrijska proizvodnja u eurozoni smanjena je u kolovozu za 0,5 posto u odnosu na srpanj, izračunali su statističari na temelju sezonski prilagođenih podataka.
U srpnju bila je pala za 0,3 posto, a u lipnju za 0,1 posto.
Na razini Europske unije proizvodnja je smanjena za 0,3 posto, nakon pada od 0,4 posto na sredini ljeta.
Najveći uteg proizvodnji u eurozoni i u EU bio je sektor netrajnih potrošačkih dobara, koji je u kolovozu bilježio pad od 2,7 odnosno od 2,3 posto.
Smanjena je i proizvodnja energije, za 0,6 posto u zoni primjene zajedničke europske valute i za 0,5 posto na razini Unije. U srpnju bila se u eurozoni zadržala na razini iz prethodnog mjeseca, a u EU porasla je za 0,4 posto.
Švedska na čelu
Najviše je u kolovozu na mjesečnoj razini porasla industrijska proizvodnja u Švedskoj, za 6,5 posto, pokazuju Eurostatovi podaci.
Slijedi Estonija gdje je uvećana za 4,3 posto.
U Hrvatskoj je pak proizvodnja u kolovozu smanjena za 0,4 posto u odnosu na srpanj, kada je bila porasla za 2,3 posto, prema revidiranom podatku.
Najveći pad proizvodnje na mjesečnoj razini zabilježila je Belgija, za 5,1 posto. Slijede Irska i Portugal, s padom od 3,1 odnosno dva posto.
Oštriji pad
Godišnja usporedba pokazuje da je industrijska proizvodnja u eurozoni u kolovozu smanjena za 1,1 posto. U srpnju bila je pala za 0,3 posto.
Na razini EU-a proizvodnja je na kraju ljeta smanjena za 0,2 posto. U srpnju je pak bilježila isti postotni rast.
Najviše je u eurozoni u kolovozu na godišnjoj razini porasla proizvodnja energije, za 3,1 posto. Blizu je i sektor kapitalnih dobara s rastom proizvodnje za tri posto, izračunali su statističari.
Najveći pad proizvodnje zabilježen je pak u sektoru netrajnih potrošačkih dobara, za 9,1 posto.
Na razini EU-a najviše je porasla proizvodnja kapitalnih dobara, za 3,6 posto. Slijedi energetski sektor s rastom proizvodnje na godišnjoj razini za 2,4 posto.
Najviše je pak na razini EU-a u kolovozu na godišnjoj razini smanjena proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 6,7 posto.
Hrvatska uz Maltu
Nizozemska i u kolovozu bilježila najveći rast industrijske proizvodnje na godišnjoj razini, za 9,8 posto.
Slijedi Mađarska gdje je uvećana za 8,8 posto.
U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u kolovozu na godišnjoj razini porasla za 5,2 posto. U srpnju uvećana je za 7,1 posto.
Blizu je Hrvatskoj u kolovozu bila Malta s rastom proizvodnje za 5,1 posto.
Daleko najveći pad industrijske proizvodnje na godišnjoj razini zabilježen je pak u Irskoj, za 15 posto. Slijedi Belgija gdje je smanjena za 7,1 posto.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu