Posljednjih nekoliko mjeseci ove godine koja je već na zalazu svjetska tržišta bilježila su konstantan rast. Poseban osvrt na tržišta središnje i jugositočne Europe samo su dokaz velikog skoka s položaja takozvanih “emerging market” na zapadne tržišne modele. Zbog takva razvoja događaja, ali i zbog istrošenog potencijala rasta i profita na već postojećim financijskim sredstvima većina hrvatskih sudionika tržišnog natjecanja potencira važnost novih uvrštenja na burzu. Glavni svjetski generatori s tržišta kapitala na “emerging market” bile su najčešće tvrtke iz sektora energetike, telekomunikacija i bankarstva. U Hrvatskoj je pak u proteklih desetak godina taj segment na neki način izostao. Na hrvatskim se burzama tako nisu našli Ina, najveći hrvatski proizvođač nafte i plina, ni HEP, monopolist na području proizvodnje i dobave energije, kao ni T-HT, gigant među telekomunikacijskim “providerima’”. Drugi teleprovideri poput primjerice VIPneta također su dio drugih grupacija poput potonjega, koji je dio Grupe Telekoma Austrija koja je već notirana na burzama u New Yorku i Beču. Od velikih banaka koje još nisu na burzi jedino Hypo Alpe-Adria Bank spominje planove o izlasku na burzu, ali tek krajem 2007. godine, čime bi trebala postati jedno od visoko kotirajućih poduzeća u Beču. To se planira ostvariti kapitalizacijom tržišta u visini od 1,8 milijardi eura.

Državne tvrtke
Iako se najavom privatizacije cijelih ili samo dijelova državnih tvrtki preko burzi zapravo kasni u uključivanju u tržišnu evoluciju, odluka Vlade o uključivanju pojedinih tvrtki na burzu svakako bi mogla pozitivno djelovati. Osim Ine, iduće bi se godine na burzi trebale pojaviti i dionice HT-a, a uspješnost tih uvrštenja, smatraju iz agencije To-One, zasigurno bi povećala sklonost državne politike da se i druge velike i uspješne tvrtke poput HEP-a, Hrvatskih pošta ili pak Hrvatskih željeznica privatiziraju preko tržišta kapitala. Najavljena ponuda dionica Ine na burzi iduće godine najbliže je scenariju po kojem se podiže promet i zanimanje za hrvatsko tržište kapitala. Iako će dio najvjerojatnije završiti u rukama stranih ulagača, očekuje se da će domaća financijska industrija u drugoj fazi privatizacije Ine moći sudjelovati s oko 35 posto. Iz To-One također upozoravaju na logičan slijed nadovezivanja daljnje privatizacije tvrtki čijim se dionicama već trguje, a koje su većinski u državnom vlasništvu poput Končar – Elektroindustrije, Petrokemije ili Croatia osiguranja. Napominju kako je činjenica da se na burzama “okreće” sve veća količina kapitala te da su i tržište kapitala, a i sami investitori danas puno zreliji nego što je to bio slučaj prije nekoliko godina. Upravo zbog takva pozitivnog pomaka tržišne cijene velike većine dionica kreću se oko svojih “fair” vrijednosti tako da danas stručnjaci procjenu tržišta i njegovih sudionika o tome koliko je vrijedna neka tvrtka uzimaju vrlo ozbiljno. Cilj Vlade i treba biti postizanje “fair pricea” te optimalnog izlaza za tvrtke koje se u tom postupku privatizacije i nalaze.
Okretanje tržištu kapitala najavljen je tako od većeg broja privatnih kompanija poput Iskona, Magme ili Belupa. Prilikom potpisivanja sindiciranoga kredita Ivica Todorić najavio je prošli mjesec izlazak Agrokora i njegovih tvrtki na burzu nakon što se dogodi konsolidacija s novim članicama PiK-om Vrbovec i Beljem te širenjem na tržište. Predviđanja o daljoj budućnosti odmah su podignule vrijednost dosada malo likvidnih dionica Konzuma i Belja.

Iskon i HG Spot
Tvrtka Iskon Internet odgodila je najavljivani izlazak na burzu za prvo tromjesečje 2006. godine. Damir Sabol, predsjednik Uprave izjavio je za jedan mjesečni magazin kako je priprema inicijalne javne ponude zahtjevan proces za koji u ovoj godini jenostavno nema dovoljno vremena. Stoga su u Iskonu odlučili prihvatiti prijedloge njihovih financijskih savjetnika o odgađanju čitavnog procesa za prvo tromjesečje 2006. nakon revizije rezultata. Već se nekoliko godina odgađa izlazak Belupa na burzu zbog navodnih nepovoljnih cijena dionica. Iz Belupa su javili izlistavanje dionica u trenutku kada one budu mogle donositi profit svojim dioničarima, prvenstveno Podravki. Hoće li se to dogoditi iduće ili tek 2007. godine, teško je predvidjeti. Jedna od manjih hrvatskih tvrtki s vrlo uspješnim poslovanjem također je informatički HG Spot koji najavljuje izlazak na burzu već 2007. godine čime bi se završila preobrazba tog, dosada obiteljskog poduzeća u internacionalnu kompaniju.

Izlazak na burzu znak je ozbiljnijeg poslovanja

Razloge okretanja tržištu kapitala u To-One vide djelomično kao traženje neke vrste alternative orijentiranosti bankama, ali i kao način prikupljanja “svježega” kapitala na hrvatskom tržištu koje se posljednjih godina, a osobito posljednjih mjeseci jednostavno “uozbiljilo”. Tom ozbiljenju svjedoči i povećani broj primjera dokapitalizacije tvrtki preko burze (Uljanik, Centar banka…) te sve veći broj izdanja korporativnih dužničkih instrumenata. S druge strane, tvrtkama koje posluju izvan domaćih granica uvrštavanje dionica na burzu daje određenu težinu jer tako zapravo pristaju na obvezu javnog i transparentnog poslovanja te redovitog izvješćivanja javnosti, posredno omogućuju bolju zaštitu manjinskim dioničarima i na taj način omogućuju drugima bolju percepciju svoje tvrtke.

Dionica šećerane Viro 365 kn

Rekordnu godinu šećerana Viro završila je najavom o javnoj ponudi dionica te uvrštenju svih dionica u prvu kotaciju Zagrebačke burze. Bit će izdano 346.667 redovnih dionica po cijeni od 365 kuna za dionicu. Iz šećerane naglašavaju kako je sve rezultat pametnog strateškog ulaganja dobiti u modernizaciju same tvornice te u svoje kooperante održavajući zavidnu razinu poslovanja uz koju se naknade za šećernu repu isplaćuju i tri mjeseca prije ugovorenih rokova. Svojim zaposlenicima Viro osigurava prosječnu neto plaću od 4.800 kuna, a godišnje se isplaćuje 14 plaća.

Sajam računovostva, financija i tehnologija

U Zagreb stiže prvi regionalni sajam računovodstva, financija i tehnologije

Kolumna

AI radna snaga nije radna snaga u pravnom smislu, koliko god bila produktivna