Financijska kriza koju je pokrenulo tržište drugorazrednih hipotekarnih zajmova u Sjedinjenim Državama i sve lošije stanje na tržištu kapitala rezultiralo je povlačenjem sredstava imućnijih klijenata. Naime, bogataši koji posjeduju najmanje 2 milijuna dolara za investiranje povlače svoj novac iz brokerskih kuća i velikih svjetskih banaka te ih prebacuju u manje, konzervativnije alternative. “Prvi put u karijeri vidim zabrinutost investitora zbog lokacije njihovih sredstava. Ovo su opipljivi dokazi da bogati klijenti u velikom broju prebacuju sredstva izvan brokerskih tvrtki”, rekao je Robert Balentine, čelni čovjek investicijske grupe Wilmington Trust Corp.

Zabrinuti klijenti
Tvrtke koje upravljaju zakladama, kao što je Wilmington koji je prošle godine ostvario svojim klijentima 14 posto više prinose, profitiraju zbog rekordnih gubitaka drugorazrednih hipotekarnih zajmova svjetskih banaka čiji je predvodnik švicarska banka UBS. Naime, prema napisima medija, klijenti UBS-a dosada su povukli čak 39 milijardi dolara iz švicarske banke. Prema tvrdnjama analitičara JPMorgan Chasea, to se dogodilo unatrag tri mjeseca nakon što je banka izvijestila o gubitku od 38 milijardi dolara. Zbog toga je ugled UBS-a “znatno narušen” i klijenti se sve više pitaju “ako UBS ne zna upravljati vlastitim sredstvima, kako će našim”. Nakon predstavljenih poslovnih rezultata iz prvog tromjesečja ove godine UBS je kontaktirao 2,5 milijuna svojih švicarskih klijenata kako bi proaktivnom komunikacijom pokušao zadržati što više njih. Inače, UBS je jako usmjeren i na američko tržište jer se 30 posto svjetskog bogatstva nalazi upravo u SAD-u. Od srpnja prošle godine sedam najvećih američkih financijskih kompanija otpisalo je imovinu vrijednu 107,2 milijarde dolara, što je nešto manje od polovine ukupne zarade od 2004. godine do sredine 2007. Naime, Goldman Sachs je za drugo tromjesečje ove godine izvijestio o 11-postotnom gubitku što je ipak dobit od 2,1 milijarde dolara te na taj način iznenadio analitičare Wall Streeta. No njegovi rivali bilježe goleme gubitke, primjerice Merrill Lynch je ostao bez 30 milijardi dolara nenaplaćenih potraživanja, dok je Morgan Stanley priopćio gubitak od 12,6 milijardi dolara.

Europa pogođenija krizom
Uz velike gubitke američkih banaka europske banke zbog hipotekarne krize bilježe još veće gubitke. Naime, od oko 390 milijardi dolara koliko su zapadne banke od početka 2007. otpisale zbog krize 200 milijardi su sredstva europskih banaka. Prema podacima Banke za međunarodna poravnanja (BIS), samo su ruski državljani u posljednjem tromjesečju prošle godine sa svojih računa u europskim bankama povukli 55 milijardi dolara. Naime, znatno smanjenje ruskih sredstava na računima prijavile su sve banke u eurozoni. Prema podacima BIS-a, prvi put od 2003. klijenti zemalja istočne Europe nisu ulagali sredstva, nego ih podižu s računa. U isto vrijeme obujam kreditiranja europskih manje razvijenih zemalja porastao je 42 posto, na 899 milijardi dolara, ako se uspoređuje s posljednjim tromjesečjem 2006. godine. Prema pisanju ruskog poslovnog dnevnika Vedomosti, rast kredita zajedno s povlačenjem ruskih sredstava rezultiralo je rekordnim neto priljevom sredstava u zemlje regije, i to na 95 milijardi dolara u zadnjem kvartalu 2007. godine.

Bankama u SAD-u treba još 65 mlrd. dolara

Američke banke možda će morati pribaviti još svježeg kapitala u iznosu od 65 milijardi dolara da bi lakše izašle na kraj s velikim gubicima. Iznos novog kapitala bit će dodan iznosu od 120 milijardi dolara koliko je već prije pribavila ta industrija, navode u Goldman Sachsu. Gubici banka su rezultat globalne krize koja neće dostići svoj vrhunac prije 2009., procjenjuju analitičari te investicijske banke i dodaju da se “banke neće oporaviti dokle god je vrhunac troškova kredita na vidiku”. Među bankama koje su pribavile najviše kapitala nalaze se Citigroupa, Wachovia.