Rast domaćeg gospodarstva dosegnut će jedan posto ove godine, a iduće godine bi rast BDP-a mogao ubrzati na 1,5 posto, najnovija je prognoza Hypo Alpe-Adria banke predstavljena na konferenciji Macroeconomic Outlook 2016. -2017. pod nazivom 'Hrvatska: Zaokret na pomolu?'.

"Naše procjene rasta su iznad potencijalne stope koju nam predviđa Europska komisija. Iako je sam rast nizak, treba istaknuti pozitivne promjene u njegovoj strukturi, posebno rast udjela izvoza roba i usluga od 13 postotnih bodova BDP-a u zadnjih šest godina, uz smanjenje osobne potrošnje generirane kreditiranjem", kaže glavni ekonomist Hypo banke Hrvoje Stojić. Upravo izvoz, kojem se ove godine prognozira kretanje po visokim jednoznamenkastim stopama, nešto sporije nego prošle, i investicije u srednjem roku mogu biti glavne poluge ekonomskog rasta.  

Oprez posljednje prognoze, koja ostaje nepromijenjena u odnosu na prethodnu, posljedica je pogoršavanja situacije u okruženju, posebno usporavanja rasta u eurozoni od ljeta te nestabilnosti na financijskim tržištima početkom godine, a koje nisu isključene u nastavku godine. Ta pogoršanja poništila su efekte slabije fiskalne konsolidacije, niskih cijena nafte i efekte monetarne relaksacije.  

Kad je riječ o javnim financijama, tu su nakon dužeg vremena primjetni pozitivni izgledi. Hrvatska se našla u grupi zemalja s najambicioznijim fiskalnim planovima, štoviše ostvarit će jednu od najvećih fiskalnih prilagodbi u regiji. "Konsolidacija, unatoč tome što za posljedicu može imati daljnje hlađenje domaće potražnje, je nužna za stabilizaciju javnog duga, smanjenje premije rizika i cijene financiranja. To mora biti prioritet jer visoki javni dug ograničava rast", napominje Stojić.  

Za stabilizaciju javnog duga u srednjem roku na 92 posto BDP-a na koji trenutno plaćamo 100 baznih bodova više kamatne stope od Rumunjske ili Mađarske sa sličnim rejtingom, Hrvatska će morati imati stopu rasta od dva do tri posto i primarni višak između tri i četiri posto BDP-a. Nakon prošlotjednog 4 milijarde kuna vrijednog izdanja obveznica, Stojić smatra da, ako Vlada uspije u drugom kvartalu realizirati najave inozemnog izdanja 1,5 milijardi eura, bi to riješilo financiranje za ovu godinu, ali i pokrilo dospijeće dolarske obveznice u travnju 2017.  što bi poboljšalo percepciju zemlje kod investitora te snizilo prinose.
 

Premda su izdaci za kamate smanjeni s 4 na 3,5 posto BDP-a, to je i dalje visoka razina na kojoj je zemlja ranjiva u slučaju skoka kamatnih stopa. Zasad nam ide u prilog da se u narednih godinu do dvije ne očekuje rast referentne cijene novca u Europi, no kratkoročno se ti izdaci mogu srezati samo smanjenjem premije na rizik, odnosno toliko spominjanim reformama. Osim na rashodnoj, reforme će biti potrebne i na strani prihoda kroz promjene poreznog sustava u smjeru veće konkurentnosti gospodarstva, smanjenjem poreza na biznis i kapital i njihovim prevaljivanjem na trošarine i potrošnju.

 Osvrćući se na doneseni proračun, Stojić smatra da će biti velik uspjeh Banskih dvora ostane li masa plaća u javnom sektoru, koja nije u budžetu za ovu, ali ni u planovima za naredne dvije godine, zamrznuta. Za razliku od Vladinih prognoza, u Hypou su oprezniji  po pitanju osobne potrošnje i oslanjanja na EU fondove pa računaju s 4,1 posto BDP-a deficita.

Sara iz Dalekovoda ruši predrasude

Sve više žena ulazi u sektor koji je donedavno bio zatvoren za njih

važnije nego ikad prije

Jedna vještina sve više odlučuje o financijskoj stabilnosti građana

Umjesto blage inflacije očekuju pad opće razina cijena od 0,5 posto, a glavnim rizikom u pogledu fiskalne konsolidacije vide nisku nominalnu stopu rasta ekonomije.  "Lani je postignuta određena fiskalna konsolidacija koja bi trebala biti nastavljena i ove godine. Deficit bi sigurno trebao biti niži, a hoće li biti bliži 3 ili 4 posto BDP-a ovisit će o ekonomskom rastu, inflaciji, ali i rješavanju pitanja neizvjesnosti mase plaća. Pregovori sa sindikatima tek predstoje i ono što treba pričekati je konačno izvješće o izvršenju proračuna za 2015.", ističe taj ekonomist. Premda će politika nastaviti balansirati s reformama, iz Hypoa poručuju da u prvom planu treba biti konkuretnost privatnih poduzeća. Iako su na tom području napravljeni određeni pozitivni pomaci, za vrijeme prošle Vlade, nema razloga da još više ne očekujemo i od ove, zaključuje Stojić.