Rast potrošačkih cijena, odnosno inflacija, u cijeloj Europi nije na zadovoljavajućim razinama, zbog čega je Europska središnja banka pod velikim pritiskom.

U posljednjih je 12 mjeseci inflacija iznosila samo 0,7 posto, u Njemačkoj je na najnižim razinama u posljednje tri godine, a u Hrvatskoj je u listopadu bila 1,1 posto što je također najniže u posljednje tri godine. "Usporavanje inflacije u velikoj mjeri posljedica i dalje nepovoljnih ekonomskih trendova, odnosno niskih pritisaka na strani potražnje. S  druge strane nema značajnijih pritisaka na troškovnoj strani. U ovom trenutku teško je govoriti o značajnom riziku deflacije u eurozoni, a takav scenarij ne očekujemo niti u Hrvatskoj", objašnjava Alen Kovač, glavni ekonomist Erste banke. U Hrvatskoj očekuje prosječnu inflaciju malo iznad 2,5 posto ove godine i nešto iznad dva posto u idućoj.  

Inflacija mjerena potrošačkim cijenama tijekom prvog polugodišta ove godine znatno je usporena, tako da je s 5,2 posto zabilježenih u siječnju pala na dva posto u lipnju, zaključak je sa posljednje sjednice Savjeta Hrvatske narodne banke. Silazni trend nastavljen je i u trećem tromjesečju, te je godišnja stopa rasta potrošačkih cijena u rujnu iznosila 1,1 posto. Ovako niska inflacija u Hrvatskoj posljednji je puta viđena u kolovozu 2010. godine kada je iznosila 0,9 posto.

Na nisku razinu inflacije utjecale su i iznimno ekspanzivne monetarne politike središnjih banaka, smatra Zdeslav Šantić, glavni ekonomist SG – Splitske banke. "Pad inflacije i približavanje deflaciji na prvi pogled može izgledati dobro, pogotovo s aspekta potrošača. Međutim, to je začarani krug. Padaju cijene proizvoda, no zbog toga proizvođači moraju smanjivati plaće zaposlenicima, što dovodi i do otpuštanja. Time pada potrošnja, odgađa se kupnja proizvoda, a kompanije odgađaju investicije. Iz toga se jako teško izvući", kaže Šantić. Ističe kako je rizik deflacije manji u Hrvatskoj nego u Europi.