Nakon siječnja, i u veljači je nastavljen pad premije na obveznim autoosiguranjima, što ponovno potiče na dvojbe o mogućim negativnim posljedicama liberalizacije cjenika uvedenih od rujna 2013.

Siječanj je, podsjetimo, zaključen uz premiju manju osam milijuna kuna iako je u tom mjesecu na obveznim autoosiguranjima ugovoreno 2736 polica više. U veljači je pak u odnosu na isti mjesec 2013. pad ove premije dosegnuo 29 milijuna kuna, uz paralelno evidentiran rast broja novougovorenih polica, i to za čak 6135 vozila. Veljača je zaključena sa ukupno 394 milijuna kuna premije, što je u godišnjim okvirima pad od sedam posto, dok je broj polica rastao 2,4 posto, na više od 260 tisuća. Iz toga proizlazi da je prosječna cijena police u veljači 2013. iznosila 1662 kune, dok je u veljači 2014. pala na 1510 kuna.

Povoljna okolnost je smanjivanje broja šteta sa 13 na 12 tisuća i ukupno isplaćenih odšteta sa 178 na 159 milijuna kuna, što je dovelo i do pada prosječno isplaćene odštete sa 13,3 na 12,9 tisuća kuna. Te su brojke snažan argument u rukama Hrvatskoga aktuarskog društva, koje od početka liberalizacije prošle jeseni upozorava osiguravatelje da se kreiranju individualnih cjenika mora pristupiti iznimno odgovorno kako se u žestini tržišne utakmice i u nas ne bi reprizirao "grčki sindrom". Preotimanje osiguranika ponudom jeftinijih polica u utrci za dnevnim ubiranjem što više "keša" uzrokovalo je probleme i gurnulo u likvidaciju brojne osiguravatelje, a ceh su, naravno, platili osiguranici.