Profitabilnost domaćih tvrtki u 2024. bila je 55 posto ispod prosjeka europskih te 25 posto ispod prosjeka Srednjoistočne Europe, upozorava Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) u najnovijoj publikaciji Fokus tjedna. Usto, produktivnost domaće industrije tijekom dvije godine pala je 1,4 posto dok je u srednjoj i istočnoj Europi rasla 2,8 posto, napominje.

Da bismo popravili te nezavidne brojke domaća bi poduzeća trebala više investirati, no za to treba stvoriti poticajne uvjete te smanjiti troškove poslovanja, ističe Stojić. “Da bi tvrtke jačale investicije trebaju biti motivirane poboljšanjem konkurentnosti te budućom profitabilnosti”, piše Stojić.

Niz zahtjeva

Izmjene Zakona o poticanju ulaganja bile bi dobar korak u tom smjeru, napominju već duže Poslodavci. Konkretno, zalažu se za ukidanje smanjenja poticaja na investicije od 55 od 110 milijuna eura te ukidanje ograničenja na poticaje iznad 110 milijuna eura.

Osim stvaranja boljih uvjeta za investiranje, u HUP-u se već godinama zalažu i za porezno rasterećenje rada, a odnedavno i smanjenje dana bolovanja na teret poslodavaca (trenutačno poduzeća isplaćuju naknadu za bolovanje za prvih 42 dana). Traže i redefiniranje modela utvrđivanja minimalne plaće čiji bi rast trebao biti vezan za rast produktivnosti.

Stojić pritom upozorava da će američko uvođenje recipročnih carina, koje bi na snagu trebalo stupiti 9. travnja, pogoršati konkurentnost zemalja s iznadprosječnim poreznim opterećenjem i troškovima poslovanja. Vlada stoga, između ostalog, treba raditi na smanjivanju cijene električne energije koja je za velika domaća poduzeća veća od europskog prosjeka, smatra Stojić.

Mjera kompenzacije

Navodi i da bi trebalo uvesti mjeru kompenzacije za neizravne troškove ugljičnog dioksida (CO₂) nastale zbog trgovanja emisijskim dozvolama unutar EU ETS sustava, koja je predviđena Europskim akcijskim planom za čelik.

“Njemačka, Francuska, Belgija i Nizozemska već provode taj oblik potpore pokrivajući do 75 posto neizravnih troškova CO₂ za industrije u riziku od ‘curenja ugljika’. Sektori poput čelika, aluminija, kemijske i cementne industrije posebno su pogođeni visokim troškovima energije te ovise o takvim mjerama kako bi ostali konkurentni u odnosu na proizvođače izvan Unije”, kaže Stojić. Dodaje da je osiguranje proračunskih sredstava za provedbu ove mjere ključno za očuvanje konkurentnosti domaće industrije i sprečavanje gubitka proizvodnje i radnih mjesta. Kao primjer navodi tvrtku ABS iz Siska koja je zbog previsokih troškova električne energije bila prisiljena obustaviti proizvodnju.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret