Hrvatski bruto društveni proizvod, gledan po standardu kupovne moći, za 2007. iznosit će 51,8 posto prosjeka Europske unije, dok će u 2008. dosegnuti 52,9 posto, pokazuju rezultati Eurostata. Najveći napredak u podizanju BDP-a u osmogodišnjem razdoblju postići će Slovačka koja će, prema tim podacima, od 2000. do 2008. godine ostvariti skok sa 50,3 posto na 70,2 posto BDP-a. Daleko najnaprednija država u promatranoj grupi zemalja jest Slovenija koja će do 2008. godine dosegnuti 92,9 posto prosjeka EU, što je 14 posto više u odnosu na 2000. Slovačku po brzini kovergencije slijedi Češka i Rumunjska s korekcijom od 14,7 posto. Ipak, te brojke na nekim razinama daju isti rezultat jer će Rumunjska u 2008. dosegnuti 40,7 posto prosjeka EU, dok će Češka dosegnuti 83,4 posto prosjeka.

Mađarska i dalje raste
Bugarska se nalazi na istoj razini kao i Rumunjska, ali s nešto sporijom konvergencijom koja će u promatranom razdoblju iznositi 12,2 posto. Od promatranih zemalja samo Mađarsku očekuje gospodarski rast, dok će se ostale suočiti s usporavanjem, ali čak i u takvim uvjetima njihov rast premašuje očekivanu stopu rasta na razini cijele EU. Mađarsko ministarstvo financija objavilo je ovih dana da je proračunski deficit manji od očekivanog. Manjak opće države, ne uključujući jedinice lokalne samouprave, iznosio je 5 posto BDP-a, dok se prema prijašnjim projekcijama očekivalo da će njegov udio iznositi 5,3 posto u BDP-a. Ti rezultati su vrlo uspješni s obzirom na to da je Mađarska 2006. imala najveći proračunski manjak od svih država EU iznad 9 posto. Međutim, rast proračunskih prihoda bio je prije svega rezultat zahvaćanja velikog dijela sive ekonomije tako da se u sljedećoj godini teško može očekivati ponavljanje rezultata. Zbog toga bi Mađarska tek u 2010. mogla ispuniti maastriške kriterije koji propisuju maksimalan manjak od 3 posto. Upravo bi financijska konsolidacija Mađarske mogla dovesti do usporavanja gospodarskog rasta područja središnje i istočne Europe. Usporavanje turske privrede također je jedan od uzroka usporavanja rasta regije. Hrvatska je, prema Državnom zavodu za statistiku, usporila rast u trećem kvartalu 2007. zabilježivši u tom razdoblju BDP od 5,1 posto, što je sporije od 7,0 posto koliko je zabilježeno u prvom, odnosno 6,6 posto u drugom tromjesečju.

Vodeća Poljska
Razlozi usporavanja BDP-a mogu se naći u usporavanju osobne potrošnje čiji je realni rast 6,2 posto te kapitalnih investicija koje su rasle 5,7 posto. Ti podaci u skladu su s očekivanim gospodarskim rastom u 2007. godini od 6 posto. Ta stopa je prema podacima Svjetska banke ujedno i prosjek rasta u 2007. godini za područje središnje i istočne Europe. S obzirom na podatke očekuje se da će 2008. doći do usporavanja gospodarske aktivnosti i da će gospodarski rast iznositi 5,1 posto. Trgovina na malo u studenom u eurozoni također je zabilježila negativan trend u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Na godišnjoj je razini u cijeloj EU on ipak porastao 0,9 posto, ponajviše zahvaljujući rastu u tranzicijskim zemljama te Švedskoj i Velikoj Britaniji s obzirom na to da je u eurozoni bio niži za 1,4 posto. Najviše stope rasta trgovine na malo u tranzicijskim zemljama zabilježila je Poljska od 13,1 posto, te Letonija rastom od 12,3 posto. Istodobno je najveći pad prometa od 5,3 posto u EU zabilježila Belgija. Međunarodni monetarni fond je na temelju novih izračuna pariteta kupovne moći u svome izvješću pod nazivom World Economic Outlook revidirao najniže projekcije svjetskog rasta za 0,5 posto godišnje za razdoblje od 2002. do 2007. godine.

Samo Albaniju i Mađarsku očekuje gospodarski rast

Očekivano usporavanje gospodarskog rasta u zemljama OECD-a smanjit će rast izvoza u nekim zemljama regije, stoji u izvješću Svjetske banke. Samo su dvije zemlje u regiji za koje se ne očekuje usporavanje rasta. Riječ je o Albaniji zbog jake domaće potražnje te o Mađarskoj za koju se očekuje da će popustiti monetarnu politiku što će potaknuti potražnju.