Mada se interes za ukradenim podacima o klijentima švicarskih banaka među europskim vladama iz dana u dan povećava, hrvatske su vlasti poprilično ravnodušne u vezi s tim.

Na upit Poslovnog dnevnika jesu li kontaktirali njemačke vlasti i bi li bili spremni i koliko platiti za podatke o hrvatskim građanima koji su izbjegli plaćanje poreza deponiranjem novca u švicarskim bankama, Ured za sprečavanje pranja novca i financiranje terorizma poslao je vrlo neodređen odgovor. Tamo su, naime, spremni otkriti tek kako je Ured ovlašten surađivati s međunarodnim institucijama ako postoje razlozi za sumnju u pranje novca. U Ministarstvu financija ostali su u potpunosti nedostupni za upit pokušavaju li i domaće porezne vlasti doznati nalaze li se na kontroverznom CD-u i imena hrvatskih državljana. Broj država koje zanima što se sve nalazi na CD-u s ukradenim podacima iz švicarske banke svakim se danom sve više povećava. Prema pisanju medija, i porezne vlasti Velike Britanije htjele bi vidjeti nalazi li se među 1500 imena i poneki britanski državljanin. Kako je njemačka vlada u četvrtak dobila pozitivno pravno mišljenje o kupnji i korištenju ukradenih podataka, britanski poreznici već su poslali zahtjev da im se proslijede imena Britanaca ako postoje. Naravno, uz novčanu nadoknadu.

Omiljena Švicarska
Britanska porezna služba vjeruje kako je Švicarska nakon Kanalskih Otoka za Britance drugo najomiljenije mjesto deponiranja novca od utajenog poreza. Prema službenim procjenama, Britanci svake godine utaje nekoliko stotina milijuna funti pa bi nabava podataka potaknula širu akciju britanskih poreznika u ratu s utajivačima poreza. Za podatke s “njemačkog CD-a” osim Britanije zainteresirane su i Nizozemska, Belgija i Austrija. Poreznici iz tih država također su najavili kako bi platili Berlinu ako se na CD-u pojave imena njihovih državljana.

Bura kritike
O kontroverznom potezu njemačke vlade koja je nedavno za 2,5 milijuna eura kupila ukradene podatke u toj se državi podigla prava bura kritika. Cijeli niz njemačkih političara kritizirao je vladu kancelarke Merkel zbog “nemoralne ponude” švicarskom IT stručnjaku. Iako se sličan scenarij očekuje i u Britaniji, britanskim poreznicima dopušteno je kupiti podatke ako bi se pomoću njih došlo do dodatnih poreznih prihoda. Britanski poreznici platili su i prije dvije godine za podatke iz lihtenštajnske LGT banke do kojih su došli njemački obavještajci. Skandal je doveo do toga da je lani Lihtenštajn pristao na suradnju s britanskim poreznicima. Kako Lihtenštajn ne bi doživio masovan egzodus klijenata iz njihovih banaka, britanska je vlada obećala kako će buduće utajivače koji se skriju u Lihtenštajnu blaže kažnjavati.

Bankovna tajna

Zaposlenici postali prijetnja
Nakon što se prošle godine našla pod golemim međunarodnim pritiskom kako bi otkrila imena američkih klijenata, švicarska je vlada potpisala sporazum o međunarodnoj suradnji u slučajevima porezne evazije. Čuvenu bankovnu tajnu sada nagrizaju i zaposlenici koji kradu i prodaju podatke o klijentima banaka.