Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj snažno je ubrzala u lipnju, izdvojivši se najsnažnijim tempom rasta na mjesečnoj razini među zemljama Europske unije, pokazuju podaci europskog statističkog ureda.

Sezonski i kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u Hrvatskoj poskočila je u lipnju 4,5 posto u odnosu na prethodni mjesec kada je uvećana 1,8 posto, izvijestio je Eurostat.

Time je Hrvatska prema raspoloživim podacima Eurostata zauzela vodeću poziciju među zemljama EU-a po rastu proizvodnje na mjesečnoj razini, a prate ju Rumunjska, s 1,7 posto, te Češka i Finska, s 1,5 posto.

Pad proizvodnje bilježile su u lipnju na mjesečnoj razii samo Irska, za 8,9 posto, Nizozemska, za 1,3 posto, i Mađarska, za 1,2 posto, pokazuje Eurostatovo izvješće objavljeno početkom tjedna.

Na razini Europske unije sezonski prilagođena industrijska proizvodnja smanjena je u lipnju 0,4 posto u odnosu na prethodni mjesec, zakočena 2,0-postotnim padom proizvodnje kapitalnih dobara.

Blago je u EU u lipnju porasla samo proizvodnja energije, za 0,5 posto.

Eurostat je ujedno za 0,1 postotni bod povisio procjenu svibanjskog rasta industrijske proizvodnje u EU, na 1,3 posto.

Pad proizvodnje kapitalnih dobara – za 2,8 posto – pritisnuo je u lipnju i proizvodnju na razini eurozone, koja je na mjesečnoj razini pala 0,7 posto.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

U svibnju proizvodnja je u eurozoni prema revidiranim podacima Eurostata uvećana 1,4 posto.

Ravnomjeran rast proizvodnje na godišnjoj razini

Na godišnjoj je razini kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u EU u lipnju porasla 2,6 posto, istim tempom kao i u prethodnom mjesecu, prema revidiranim Eurostatovim podacima.

Najviše je porasla proizvodnja kapitalnih dobara, za 4,4 posto, te netrajnih potrošačkih dobara, za 3,1 posto.

Proizvodnja energije smanjena je dva posto.

U eurozoni je proizvodnja u lipnju uvećana za 2,5 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, za 0,1 postotni bod slabije nego u svibnju.

Najveći je rast zabilježen u kategoriji kapitalnih dobara, za 4,3 posto, dok je proizvodnja energije pala 2,8 posto.

Među zemljama EU-a najveći je rast industrijske proizvodnje u lipnju na godišnjoj razini prema raspoloživim podacima Eurostata bilježila Irska, za 7,7 posto. Slijede Rumunjska sa sedam posto, Češka sa 6,9 posto i Poljska sa 6,7 posto.

U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u lipnju na godišnjoj razini porasla 3,1 posto, nakon 0,6-postotnog pada u prethodnom mjesecu.

Pad proizvodnje na godišnjoj razini bilježili su u lipnju Danska, za 1,2 posto, Portugal, za 1,0 posto, i Nizozemska, za 0,2 posto, navodi Eurostat.