Hrvatska se nalazi među najzaduženijim zemljama svijeta prema udjelu inozemnog duga u BDP-u, pokazuje najnovije izdanje HNB-ove Makrobonitetne analize. Inozemni dug Hrvatske iznosi čak 85,6 posto BDP-a, prema podacima s kraja lipnja prošle godine. Barem u regiji Hrvatska nije usamljena. Naime, najzaduženija regija svijeta upravo je srednja i istočna Europa kod koje se taj pokazatelj već duži niz godina kreće na razini od oko 50 posto BDP-a. Još je važnije što se kod svih promatranih regija udjel inozemnog duga u BDP-u konstantno smanjuje, no to s Hrvatskom, vjeruju analitičari HNB-a, vjerojatno neće biti slučaj.

Manji teret
Hrvatska se međutim prema udjelu otplate duga u izvozu roba i usluga, koji pokazuje razinu tereta otplate inozemnog duga, polako počela izdvajati iz prosjeka za skupinu zemalja srednje i istočne Europe. Tako Hrvatska prema visini toga pokazatelja zaostaje samo za ZND-om i Mongolijom, te za zemljama tzv. zapadne polutke (koja obuhvaća zemlje Sjeverne, Srednje i Južne Amerike). Prema posljednjim podacima, tijekom prošlogodišnjeg studenog zabilježen je rast inozemnog duga Hrvatske koji je na kraju promatranog mjeseca iznosio 28,3 milijarde eura. U odnosu na kraj listopada ukupni vanjski dug povećan je za više od 600 milijuna eura. U usporedbi s istim mjesecom 2005. dug je u apsolutnim iznosima povećan za 3,44 milijarde eura, a relativni godišnji rast iznosio je 13,8 posto. Tijekom studenog najznatniji rast vanjskog zaduženja generirala su poduzeća u iznosu od oko 340 milijuna eura, a vanjski dug banaka povećan je za 330 milijuna eura. U usporedbi s krajem studenog 2005. vanjsko zaduženje bankarskog sektora povećano je za oko 990 milijuna eura. Javna zaduženost Hrvatske svakako je veća nego što bi trebala biti. Nije visoka kao u Italiji, no mnogo je veća nego u državama poput Estonije, Letonije i Slovenije koje se najčešće uspoređuju s Hrvatskom. Visina javnoga duga pokazuje kako se u prošlosti upravljalo proračunom. Ako je proračunski deficit prisutan više godina zaredom, javni dug raste jer se taj deficit financira pozajmljivanjem u zemlji i inozemstvu. S vremenom prostor u kojemu vlada upravlja situacijom sve se više smanjuje, a većina resursa odlazi na upravljanje javnim dugom. Hrvatskoj prijeti da postane zemlja gdje se 50-60 posto svih javnih troškova odnosi na servisiranje javnoga duga, a vlada se bavi cash menadžmentom za javni dug. To je područje u kojem treba biti na oprezu. Ulaskom u EU takve se prijetnje ipak smanjuju, gospodarski rast se ubrzava zbog priljeva novih investicija što postupno rješava problem duga čiji udio u BDP-u biva sve manji. Stručnjaci smatraju da će najveći pritisak na teret otplate inozemnog duga Hrvatske u nastavku 2007. godini biti najavljeni rast kamatnih stopa u Europskoj monetarnoj uniji.

Pritisci na kunu
Naime, inozemne obveze banaka uglavnom su ugovorene uz promjenljivu kamatnu stopu koja se zasniva na EURIBOR-u. Sličan utjecaj imalo bi i daljnje povećanje premije rizika na dug zemalja poput Hrvatske ako povećanje američkih i europskih kamatnih stopa preusmjeri sredstva globalnih ulagača u ta područja. Takva kretanja mogla bi prouzročiti i deprecijacijske pritiske na kunu, koji bi uz nastavak sadašnjeg trenda rasta inozemnog duga mogli imati dodatan negativni utjecaj na teret otplate već akumuliranoga inozemnog duga.

Deficit se ipak smanjuje

Nedavno predstavljeni statistički podaci govore u prilog smanjenju problema deficita državnog proračuna koji je u 2006. iznosio ispod tri posto. Smanjenje deficita ima izravnog utjecaja na ukupni dug koji je u 2006. iznosio čak 84 posto ukupnog BDP-a iako je smanjen za 900 milijuna eura. Godine 2005. Hrvatska je imala bruto društveni proizvod od 38,5 milijardi dolara, a danas stopa gospodarskog rasta iznosi oko 4,6 posto po čemu se Hrvatska nalazi na samom vrhu zemalja u regiji. Najveći problem unatoč stabilnim stopama rasta još predstavlja vanjski dug te iznimno visoka stopa nezaposlenosti iako je 2006. pala za 4,6 posto te je najniža u posljednjih desetak godina. Za ovu godinu analitičari UniCredita i Zagrebačke banke predviđaju sporiji rast od 4,2 posto.