Hrvatska je upravo sada u ključnom trenutku da preporuke stručnjaka za što efikasnije i spretnije korištenje EU fondova posluša i primjeni. Do 2027. godine na raspolaganju su milijarde eura iz Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) i Mehanizma za oporavak i otpornost, koje su snažan poticaj za transformaciju gospodarstva, ulaganja u zelenu i digitalnu tranziciju, unaprjeđenje javnih usluga, inovacije, održivost te povećanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća. Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) navodi kako je potrebno manje administrativnog opterećenja, jasna pravila, predvidljivi rokovi raspisivanja konkretnih natječaja i dovoljna alokacija za poduzetnike.

Nova pravila igre

“Nalazimo se u vrlo specifičnom razdoblju gdje ugovaramo novo višegodišnje financijsko razdoblje, zbog čega te preporuke nisu samo godišnji dokument, nego moraju postati dio rješenja za pripremu ulaska u praktički nova pravila igre koja dolaze”, rekla je Natalia Zielinska, predsjednica HUP-ove Udruge profesionalaca za fondove EU-a. Zielinska svjedoči kako se iste preporuke često ponavljaju iz godine u godinu, no vjeruje da će ih sada biti moguće realizirati upravo zato što je trenutak ugovaranja novog financijskog razdoblja. Europska unija od 2028. ulazi u novo višegodišnje financijsko razdoblje, u kojem će biti postavljeni novi prioriteti i raspodjela sredstava.

“Sada moramo zauzeti konkretan stav, raditi s poduzetnicima kako bismo ojačali njihove kapacitete, ali i kapacitete institucija da možemo zastupati interese Hrvatske. Sada je zaista trenutak kad možemo zauzeti stav i osigurati dovoljnu alokaciju, ali isto tako, i olakšati procedure koje su administrativno opterećene”, naglasila je Zielinska.

Prema prijedlogu Europske komisije, Hrvatskoj je za razdoblje od 2028. do 2034. predviđeno 16,8 milijardi eura iz novog EU proračuna. Predstojeća sredstva iz EU proračuna Hrvatskoj daju priliku za ubrzan razvoj i jačanje konkurentnosti, a njihov uspjeh ovisit će o brzini i učinkovitosti provedbe projekata. Nakon deset godina članstva u Europskoj uniji, Hrvatska bilježi znatan napredak u povlačenju europskih sredstava.

“Velika većina naših članova pohvalila je smjer u kojem se kreće sama priprema i objava natječaja. Uočava se brža evaluacija i jednostavnija pravila i to je ono što nam je bitno”, istaknula je Irena Weber, glavna direktorica HUP-a. Napomenula je kako se velikim poduzetnicima sigurno lakše pripremiti i uključiti u natječaje, dok je za one manje i srednje to velik izazov. Stoga ističe kako Hrvatska i hrvatsko gospodarstvo moraju ulagati u podizanje konkurentnosti i povećanje produktivnosti. “Bez toga nećemo moći uhvatiti korak s puno većim i snažnijim konkurentima na razini EU-a, a nemojmo zaboraviti da su to zemlje koje su članice Europske unije dulje od nas i imaju puno dulje iskustvo sudjelovanja u ovim natječajima”, smatra Weber.

Sve bolju pripremljenost domaćega gospodarstva u EU natjecanju uočava i Zielinska. “Poduzetnici su postali bolji u europskom natjecanju zato što su projekti počeli biti sve zahtjevniji. Poduzetnici se jednostavno prilagođavaju novim pravilima igre”, kazala je i dodala: “U budućem razdoblju mi više nećemo imati nacionalne pozive, lokalna specifičnost više neće biti toliko naglašena koliko ćemo se morati natjecati s europskim kolegama na centralnoj razini.”

Dijalog i suradnja

Iz države ističu dosad postignute pozitivne pokazatelje za zemlju kada su u pitanju EU fondovi. “Što se tiče aktualne financijske perspektive, Hrvatska je u ovom trenutku na 56 posto ugovorenosti, što je iznad prosjeka EU-a. Isplaćeno je nešto više od 20 posto i svakako će u periodu pred nama velik naglasak biti upravo na provedbi projekata i na isplatama, što je logično s obzirom na fazu programa u kojoj se u ovom trenutku nalazimo. U prvoj fazi uvijek je veći naglasak na pokretanju poziva i ugovaranju, a u drugoj na konkretnu provedbu i na plaćanjima”, rekla je Nataša Mikuš Žigman, ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije.

Resorna ministrica izjavila je kako pred nove pregovore o VFO-u računaju na suradnju s HUP-om, kako bi kroz konstruktivan dijalog definirali reforme i investicije koje su nužne za daljnje poticanje rasta i konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva. Konferencija je zaključena zajedničkim konsenzusom da je potrebno jačati suradnju između svih dionika u cilju ubrzavanja dinamike korištenja sredstava kako bi se osigurala učinkovita apsorpcija sredstava iz sustava EU fondova.

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Građevinski sektor

Energija sunca za održivu gradnju