Hrvatska je gladna rizičnog kapitala, godišnje nedostaje 111 milijuna eura

Autor: Ana Blašković , 07. srpanj 2022. u 14:01
Foto: Davorin Višnjić / Pixsell

U tri godine private equity i venture kapital ulaganja porasla su više od tri puta.

Na konferenciji BestInvest, koja je u Zagrebu okupila kremu domaće i regionalne industrije rizičnog kapitala tešku 3,2 milijarde eura, nagrađene su najbolje brzorastuće private equity (PE) i venture capital (VC) investicije, a Hrvatska banka za obnovu i razvoj najavila je osnivanje petog fonda do kraja godine vrijednog do 40 milijuna eura.

Pozitivan trend

“Hrvatska na krilima uspjeha Rimca, Infobipa, Gideona, Photomatha i mnogih drugih uspješnih poslovnih priča potaknutih PE&VC ulaganjima ima priliku izgraditi potpuno novi gospodarski ekosustav. Taj novi ekosustav je temeljen na tri stupa: visoke tehnologije, velike vještine i visoke plaće. Za malu zemlju poput nas to je jedini način za dugoročni i održivi uspjeh”, rekla je predsjednica Hrvatske Private Equity i Venture Capital Asocijacije (CVCA) Mirna Marović.

Premda je financiranje rizičnim kapitalom u Hrvatskoj i dalje ispod prosjeka EU, u zadnjih nekoliko godina trend je pozitivan. U tri godine private equity i venture kapital ulaganja porasla su više od tri puta, s 95 milijuna eura u 2019. na 312 milijuna eura prošle godine. Rizični kapital, onaj koji dobre ideje i proizvode prepoznaje u začetku daleko prije nego dođu na radar banaka, u temeljima je nekih dobro poznatih imena.

“Kad šaljemo Whatsapp poruku, koristimo aplikaciju iza koje je u tehnološkom smislu naš vodnjanski div Infobip, prvi službeni hrvatski jednorog čija vrijednost premašuje milijardu dolara. Kad kupujemo u pekarnici, Mlinaru ili Pan-Peku, kupujemo u tvrtkama iza kojih stoji private equity kapital. Kada koristimo Bolt za prijevoz ili Wolt za dostavu hrane, koristimo usluge iza kojih stoji venture kapital. Kada kupujemo u trgovini – Studencu ili Loniji, kupujemo u tvrtkama u vlasništvu private equity kapitala”, ilustrira Marović. Isto vrijedi za Photomath aplikaciju ili Novu TV.

Istraživanje HBOR-a i Europske investicijske banke pokazalo je da je Hrvatska malo tržište s malim brojem investitora, ali velikog potencijala. ‘Market gap’, jaz između potreba i aktualnog financiranja, u tom segmentu ranije je bio 130 milijuna eura godišnje, a unatoč smanjenju na 111 milijuna eura godišnje za razdoblje od 2023. do 2026. primjetno je njegovo povećanje u PE segmentu gdje nedostaje gotovo 90 milijuna eura svake godine. “Potreba za tom vrstom ulaganja raste”, kaže predsjednica Uprave domaće razvojne banke Tamara Perko.

HBOR je dosad sudjelovao u osnivanju četiri fonda rizičnog kapitala, a do kraja godine na tržište stiže i peti. Perko najavljuje da će se raditi o fondu za transfer tehnologije s ‘pre-seed’ komponentom. “U Hrvatskoj je proizvodnja patenata na razini europskog prosjeka, no na točki izgradnje prototipa, kada su potrebna ulaganja i kapital, praksa je da velika većina patenata ode u inozemstvo, u SAD, Europu i Aziju. Prepoznali smo problem i zato uspostavljamo taj fond”, najavljuje Perko. Veličina fonda bit će ukupno 40 milijuna eura, domaća razvojna banka u fond ulaže 10 milijuna eura, jednako kao i slovenska razvojna izvozna banka SID, a s 20 milijuna eura ulazi Europski investicijski fond. Riječ je o prvoj prekograničnoj suradnji takve vrste.

Nagrađen i najbolji izlazak

Dvostruko priznanje, u kategorijama osnivač godine i venture kapital investiciju godine, dobio je Mate Rimac, dok je za investitora godine proglašen Provectus Capital. Nagradu za PE investiciju godine odnio je Muzej iluzija koji je prije sedam godina počeo kao lokalni zagrebački projekt.

“Tada nismo ni sanjali takvo širenje. Danas su Muzeji iluzija otvoreni na 37 lokacija diljem svijeta, a 12 se trenutno gradi. Projekt koji je stvorila hrvatska pamet”, rekao je suosnivač Roko Živković primajući nagradu. Priznanje za najbolje prikupljanje kapitala godine dobio je, (zasad jedini) koji uz financijske rezultate cilja i na pozitivni društveni učinak, Feelsgood fond. I šećer na kraju svake investicije za fondaše jest – realizacija izlaska iz nje. Laureatom za najbolji izlazak proglašen je PE fond Blue Sea Capital za prodaju Piramide kojom je ta sesvetska tvrtka za proizvodnju ampula i bočica za farmaceutsku industriju ušla pod strateški kišobran japanske korporacije Nipro.

“Private equity i venture kapital ulaganja su svuda oko nas, ali svima nam nedostaje svijesti koliko je važna ova industrija za budućnost Hrvatske i transformaciju našeg gospodarstva”, napominje Marović. Slaven Kordić iz Invera Equity Partnersa, fonda iza ekspanzije Muzeja iluzija i koji najavljuje dodatnih tri milijuna eura ulaganja, poručio je sve što ta industrija radi ima transformativni efekt na gospodarstvo. “Još uvijek su PE ulaganja po stanovniku u Hrvatsku niska. Pravi efekt ćemo vidjeti kada veliki ulagači dođu na tržište”, poručio je Kordić.

Komentirajte prvi

New Report

Close