U vrijeme financijske krize najveći problem građanima jest nesigurnost s kojom se svakodnevno suočavaju. Nesigurnost radnog mjesta, što izravno vodi i u onu financijsku, mnoge su građane umjesto u odlazak u dućane i kupovinu najnovijih i najmodernijih uređaja bijele tehnike ili novih spavaćih soba, uputile u banke. Tamo i ono malo viška kapitala stavljaju na račune nadajući se povoljnijim kamatama ne bi li oplodili svoj kapital u teškim vremenima, ali ostavili nešto sa strane za crne dane, koji još uvijek nisu sasvim prošli. U prilog porastu štednje govori posljednji podatak Hrvatske narodne banke (HNB) za travanj. Naime, Hrvati su u prva četiri mjeseca ove godine ukupno uštedjeli 217,21 milijardu kuna, što je 5,2% više s obzirom na kraj prošle godine. Preciznije, Hrvati su do kraja travnja povećali svoju ušteđevinu u bankama 10,7 milijari kuna. No, uspoređujući tih 10,7 milijardi kuna, sa istim razdobljem prošle godine, dobiju se zapanjujući podaci. Naime, Hrvati su ove godine uštedjeli čak 132,32% više nego lani. Na kraju travnja prošle godine, građani su u bankama imali 192,42 milijarde kuna ukupne ušteđevine, što je bilo povećanje od 4,6 milijardi kuna s obzirom na kraj 2007.

Jamčeni povrat uloženog
“Nepovoljni trendovi na tržištu kapitala te naglašeni rizici utjecali su na preferencije u korist nerizičnih ulaganja, prije svega depozita. Smanjenje razine potrošnje građana, odnosno veća sklonost štednji, te snažna orijentiranost banaka prema domaćim izvorima, odnosno depozitima i uzlazni trend kamatnih stopa na depozite, dodatno su potaknuli depozitnu aktivnost”, ističu iz Erste banke. S tim se slažu i u Hypo Alpe Adria banci gdje smatraju kako je svijest o važnosti štednje u stalnom porastu. “Hypo banka i sama nastoji doprinijeti širenju te svijesti još od malih nogu putem Hypo limač i Hypo teens štednih proizvoda. Osim toga, Hypo banka sudjeluje u provedbi radionica za građane na temu upravljanja osobnim financijama, koje organizira HUB”, poručuju iz Hypo banke. Naglašavaju kako se u trenutačnoj gospodarskoj situaciji građani okreću štednji kao konzervativnom načinu ulaganja novca, pa Hypo banka bilježi konstantan rast depozita građana. “Pretpostavka je da će i ove godine, iako skromnije, građani biti spremni na odvajanje sredstava za štednju, osobito imajući u vidu oprez i jaču zaštitu financijske stabilnosti kućanstava za daljnja vremena. Pretpostavljamo da će se ulaganje nastaviti kroz otvoreni model štednje manjim mjesečnim iznosima, sukladno mogućnostima”, predviđaju u Zabi. “Možemo primijetiti da građani svoja slobodna sredstva najčešće ulažu upravo u one proizvode koji pružaju jamčeni povrat uloženog i pripadajuće kamate (prinosa) te da je zabilježeno povećanje interesa za klasičnu štednju kao jednog od oblika sigurnog ulaganja koje se klijentima nude”, kažu u Ersteu. Dodaju kako je, kada se govori o depozitima građana na ukupnom tržištu, ove godine vidljiv nastavak određenog rasta ukupnih depozita, ali uz ipak nešto slabiju dinamiku. “Pritom je izraženiji rast oročenih i štednih depozita, dok je primjetan pad depozita po viđenju, što opet govori u prilog orijentiranosti građana na štednju, a koja je potaknuta trendom rastućih kamatnih stopa, ali i smanjenjem razine likividnosti u samom sustavu. Nastavak sličnih trendova možemo očekivati i u narednom razdoblju, uz ipak očekivano usporavanje rasta, što je u jednoj mjeri posljedica teže gospodarske situacije”, objašnjavaju u Ersteu. Hrvati su oduvijek bili odlični štediše, a nakon svih obveza, kredita i dugova uvijek ostane stotinjak kuna za turbulentna vremena. No, ako se štedi u bankama, koje izbacuju sve više štednih proizvoda, svaki štediša, ovisno o kapitalu i vremenu štednje, ima kamatu do oko sedam posto. Naravno, govorimo o prosjeku jer svaka banka kreira štednju na način da bude bolja i atraktivnija od druge banke.

Različite potrebe
“Svaki klijent ima različite potrebe vezane za vremensko ograničenje raspolaganja sredstvima i različitu percepciju sigurnosti ulaganja i ostvarenja prinosa, te ciljeve koje želi ostvariti, a o svemu navedenom i drugim specifičnim zahtjevima ovisit će i odabir modela štednje”, poručuju iz Erste banke. U toj banci kažu kako imaju različite oblike i modele štednje koji klijentima pružaju mogućnost izbora, naravno ovisno o mogućnostima i očekivanjima klijenata. “Naime, svaki klijent ima različite potrebe vezane za vremensko ograničenje raspolaganja sredstvima i različitu percepciju sigurnosti ulaganja i ostvarenja prinosa te ciljeve koje želi ostvariti”, ističu u Ersteu. Upravo o tome ovisit će i odabir modela štednje. Tako u Ersteu preporučuju standardnu i rentnu štednju.

Proizvodi za djecu i mlade
Naravno, uz spomenute oblike tu su i Aktivna štednja, Aktivna štednja uz fiksnu kamatnu stopu, ali i oblici štednje za mlađe generacije, kao što su Medo Štedo dječja štednja i Erste Club štednja za mlade. “Posebna karakteristika ovih štednih modela je fleksibilnost štednje. Naime, na isti štedni račun može se uplaćivati u bilo kojem trenutku i u bilo kojem iznosu, te se uz redovne kamate na štednju po isteku oročenja ostvaruje i atraktivna dodatna premija na obračunatu kamatu”, savjetuju u Ersteu. Iz Sektora poslovanja sa stanovništvom Raiffeisen banke kažu kako je najtraženiji oblik štednje građana u RBA i dalje nenamjenska oročena štednja. “Klijenti su posebno zainteresirani za nenamjensku oročenu štednju uz fiksnu kamatnu stopu”, poručuju iz RBA, ističući kako klijenti mogu ugovoriti oročenu kunsku štednju uz fiksnu kamatnu stopu do 7 posto godišnje, što je redovna ponuda, odnosno oročenu štednju u eurima uz fiksnu kamatnu stopu do 6 posto godišnje, a za iznose iznad 50.001 EUR i višu kamatnu stopu. Ono što sada sve banke već nude, a to su proizvodi za djecu i mladež, nude i u Raiffeisen banci te preporučuju njihovu RBA štednju PLUS i RBA dječju štednju PLUS. “Posebna pogodnost RBA štednje PLUS i RBA dječje štednje PLUS je izrazito poticajna kamatna stopa do 6,64 posto (EKS) jer se pored redovne kamate ostvaruje pravo i na premiju u iznosu do 20 posto, koja se obračunava na ukupan iznos obračunate kamate istekom roka oročenja”, preporučuju u RBA. Dodaju kako je takav štedni proizvod namijenjen klijentima koji žele dugoročniju štednju, gdje je minimalni rok 24 mjeseca, uz mogućnost višekratnih uplata, mjesečno, tromjesečno, polugodišnje. “RBA dječja štednja PLUS je štedni proizvod namijenjen djeci, uz mogućnost višekratnih uplata u iznosima već od 100 kuna ili 15 EUR/USD mjesečno”, kažu u RBA.Time koliko građani štede, osobito se ponose u Zagrebačkoj banci, gdje je kako kažu, štednja “oduvijek bila prepoznata kao jedan od najsigurnijih načina čuvanja i maksimiziranja vrijednosti novca”. “Ukupni depoziti građana iznose gotovo 36 milijardi kuna. Oročena štednja u 2008. godini ostvarila je porast od 3,6 milijardi kuna, što je tri puta više u odnosu na godinu ranije”, poručuju iz Zagrebačke banke. Ističu kako građani i dalje preferiraju klasičnu oročenu štednju u devizama te se najviše štedi u eurima. “Udio štednje u eurima je 77 posto, a udio kunske štednje u ukupnoj štednji je 16 posto”, kažu u Zabi.

Atraktivne kamate
U Zabi preporučuju Favorit štednju, u kojoj se štedni ulog po isteku roka uvećava i za kamatu i premiju, a visina premije ovisi o ugovorenom roku oročenja. “U promotivnom razdoblju do 30. rujna u Favorit štednju uključena je viša premija na obračunatu kamatu po isteku oročenja, koja iznosi 20 posto na rokove oročenja do godinu dana, odnosno 30 do 36 posto za rokove oročenja iznad godine dana. Osnovne promjenjive kamatne stope na Favorit kunsku štednju na rok od 12 mjeseci iznose 6,50 posto, na rok od 48 mjeseci iznose 6,64 posto. Osnovne promjenjive kamatne stope na deviznu štednju u eurima na rok od 12 mjeseci iznose do 5,98 posto, a na rok od 48 mjeseci iznose do 6,12 posto”, pojašnjavaju u Zabi.U Privrednoj banci Zagreb preporučuju PBZ kuna plus štednju uz promjenjivu kamatnu stopu s kamatom do čak 7,25 posto promjenjivo, ovisno o roku i iznosu štednje, uvećanju kamatne stope prema broju grupa proizvoda iz paketa Inovacija te dogovoru s klijentom.“Odabirom štednje u kunama uz fiksnu kamatnu stopu moguće je ugovoriti kamatu u rasponu od 4,80 posto do 7,13 posto fiksno, ovisno o iznosu i roku štednje te dogovoru s klijentom”, ističu u PBZ-u. “Novina je da smo u ponudu štednih proizvoda uvrstili novi model štednje Premium štednju u EUR valuti koju karakterizira atraktivna kamatna stopa uvećana za početnu premiju od 10 posto te za aktivne korisnike tekućeg računa s redovnim primanjima i dodatnu premiju od 10 posto na kraju oročenju, a za vlasnike novougovorene police životnog osiguranja dodatnu premiju od 5 posto na kraju oročenja”, zaključuju u PBZ-u.

Činjenice

Standardna i rentna štednja
Erste preporuča standardnu i rentnu štednju. Kod standardne osim zajamčenog povrata glavnice po isteku oročenja isplaćuje se i atraktivna kamata, dok rentnu štednju karakterizira periodična isplata kamata tijekom oročenja.

Nenamjenska oročena štednja
Najtraženiji oblik štednje građana u RBA je nenamjenska oročena štednja, zbog pogodnosti kao što su izbor valute i roka oročenja, ugovaranja fiksne ili promjenjive kamatne stope, raspolaganje kamatom tijekom razdoblja oročenja i drugo.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Favorit štednja
U Zagrebačkoj banci preporučuju novu Favorit štednju u kojoj se štedni ulog po isteku roka uvećava i za kamatu i premiju, a visina premije ovisi o ugovorenom roku oročenja.

PBZ kuna plus
U PBZ-u preporučuju PBZ kuna plus štednju uz promjenjivu kamatnu stopu s kamatom do čak 7,25% promjenjivo.