Neposredno pred kraj prošle godine Hrvatska narodna banka ažurirala je ljestvicu banaka koje za domaći financijski sustav smatra sistemski važnima.

Na njoj je devet najvećih kreditora čija bi potencijalna propast ozbiljno zaljuljala financijsku stabilnost zemlje, jednu od rijetkih neupitnih beneficija na koju građani i tvrtke mogu računati bez straha.  Za razliku od prije gotovo dana kad su ključne banke po prvi puta identificirane, Hrvatska poštanska banka formalno ne zadovoljava uvjete da dospije na listu, no HNB je procijenio da se ta državna banka i dalje treba percipirati kao sistemski važna. 

U fokusu regulatora 
Sukladno europskim pravilima, sistemska važnost ovisi o bodovanju veličine banke, značenja za gospodarstvo Europske unije ili Hrvatske (gledaju se, primjerice, i povijesni gubici), kao i značaj prekogranične aktivnosti i povezanosti kreditora (ili grupe) s financijskim sustavom. Minimalni prag je 275 bodova, a lider je Zagrebačka banka s 2711 bodova, HPB je prikupila 253 boda, 49 bodova manje nego početkom 2016. Karta za ulazak u elitno društvo ipak je mač s dvije oštrice: s jedne strane, veličina banke nužan je preduvjet za profitabilno poslovanje, a to je posebno istaknuto na stagnantnom tržištu poput hrvatskog gdje je organski rast mukotrpan.

S druge strane, sistemski važne banke pod posebnim su reflektorima regulatora i od spomenute devetorke traže se dodatni zahtjevi za kapitalom, (zaštitni sloj kapitala za ostale sistemski važne institucije), koji može dosegnuti dva posto, traži se redovito testiranje na crne scenarije i šokove iz okoline, detaljni planovi oporavka… Zanimljivo je za primijetiti da rang na listi ne prati u stopu veličinu banke po aktivi: Zaba je najveća s najviše bodova, no potencijalno veći problem u slučaju problema donijela bi treća po veličini Erste banka koja ima 15-ak milijardi manju aktivu od PBZ-a. Isto vrijedi i za Sberbank koji ima za 10-ak milijardi kuna manju aktivu od HPB-a (19 milijardi kuna), no sa 153 boda više je jedno mjesto bliže vrhu. 

Poruka politici
Iz perspektive kapitala sve sistemski važne banke zadovoljavaju propise. Spajanjem Splitske i OTP-a za očekivati je iscrtavanje novog rangiranja, ali će se tada od OTP tražiti više kapitala nego danas. Poruka regulatora da HPB i dalje smatra itekako bitnom za sustav u cjelini može se iščitati i kao poruka vlasniku, odnosno politici. Neodgovornih igara s HPB-om, kakvih dosad nije nedostajalo, od manjka kapitala, kalkuliranja s upravama, do ideja transformacije u agrobanku, donijeli su mu poprilično štete. Ono što mu treba, sad kad ostvaruje zdrav rast i bez čega neće moći stajati uz bok konkurenciji u privatnom vlasništvu, je priprema nove dokapitalizacije, a koju je država ionako obećala Europskoj komisiji za sredinu 2018.