Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

HPB: S novim kreditima povećali smo tržišni udio

Autor: Petra Bulić
17. travanj 2013. u 22:00
Podijeli članak —
Čedo Maletić, predsjednik Uprave HPB-a, gdje oporavak očekuju tek 2014./PIXSELL

HPB grupa lani je neto dobit povećala 19,2 posto na 102,2 mil. kuna, a od kamata na kredite zaradili su 2,1 posto više.

HPB grupa prošle je godine ostvarila neto dobit od 102,2 milijuna kuna, što je čak 19,2 posto više nego prethodne godine, pokazuje konsolidirano godišnje izvješće.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Tako je grupa zahvaljujući doprinosu podružnica ostvarila bitno veći rast dobiti, dok je sama banka povećala dobit za skromnijih 5,9 posto, na 93,14 milijuna kuna.Komentirajući ostvarene rezultate, predsjednik Uprave HPB-a Čedo Maletić istaknuo je kako je banka povećala tržišni udio unatoč zahtjevnom gospodarskom okruženju. "Imovina Banke je porasla za 3,6 posto te je krajem 2012. godine iznosila 17 milijardi kuna, čime je tržišni udio Banke povećan s 4,0 na 4,3 posto. Ovaj rast je posebno značajan s obzirom da je ostvaren temeljem kreditiranja gospodarskih subjekata i stanovništva", navodi Maletić. Zahvaljujući rastu kredita lani je HPB, ističe Maletić, ostvaren rast kamatnih prihoda za 2,1 posto uz prosječno niže kamatne stope. No, istovremeno je, "uslijed rasta depozita i promjene u njihovoj strukturi u korist oročenih depozita", zabilježen rast rast kamatnih troškova od 8,1 posto.

HPB grupa prošle je godine ostvarila neto dobit od 102,2 milijuna kuna, što je čak 19,2 posto više nego prethodne godine, pokazuje konsolidirano godišnje izvješće.

Tako je grupa zahvaljujući doprinosu podružnica ostvarila bitno veći rast dobiti, dok je sama banka povećala dobit za skromnijih 5,9 posto, na 93,14 milijuna kuna.Komentirajući ostvarene rezultate, predsjednik Uprave HPB-a Čedo Maletić istaknuo je kako je banka povećala tržišni udio unatoč zahtjevnom gospodarskom okruženju. "Imovina Banke je porasla za 3,6 posto te je krajem 2012. godine iznosila 17 milijardi kuna, čime je tržišni udio Banke povećan s 4,0 na 4,3 posto. Ovaj rast je posebno značajan s obzirom da je ostvaren temeljem kreditiranja gospodarskih subjekata i stanovništva", navodi Maletić. Zahvaljujući rastu kredita lani je HPB, ističe Maletić, ostvaren rast kamatnih prihoda za 2,1 posto uz prosječno niže kamatne stope. No, istovremeno je, "uslijed rasta depozita i promjene u njihovoj strukturi u korist oročenih depozita", zabilježen rast rast kamatnih troškova od 8,1 posto.

Napominje kako je stopa adekvatnosti jamstvenog kapitala HPB-a porasla za 0,7 postotnih bodova na 14,89 posto, pri čemu je povećanje kapitalnih zahtjeva za kreditni rizik pokriven u potpunosti kumulacijom neto dobiti unutar kapitalnih rezervi. Kako se navodi u izvješću, HPB posluje s više od 9.000 pravnih osoba."Na poslovanje s pravnim osobama u 2012. prvenstveno je utjecao nastavak gospodarske krize i spor oporavak gospodarskih aktivnosti u zemlji. Međutim, čak i u tim zahtjevnim uvjetima u ovom su segmentu poslovanja ostvarena brojna pozitivna kretanja", stoji u izvješću. Bruto krediti pravnim osobama tako su povećani 10,2 posto na osam milijardi kuna. U strukturi kredita pravnim osobama 64,9 posto otpada na trgovačka društva, dok je 2011. taj udio iznosio 82,6 posto. Slijede krediti državnim jedinicama s udjelom od 33,4 posto (2011. bilo je 15,8 posto). Na ovakvu promjenu strukture kredita utjecalo je preuzimanje duga brodogradilišta od strane države u prvoj polovici godine, objašnjava se u izvješću. HPB je neznatno povećao i kredite stanovništvu, pri čemu su stambeni krediti povećani 27,5 posto, odnosno za 145,8 milijuna kuna.

Autor: Petra Bulić
17. travanj 2013. u 22:00
Podijeli članak —
Komentari (1)
Pogledajte sve

Kada pročitam ovakva „blic“ izvješća bankara, uvijek se upitam: vrijeđaju li oni ovim našu inteligenciju svjesno ili stvarno misle da smo svi neki isključivo ulagači, isključivo depozitari, isključivo dioničar kojima možeš ovako izvještavati? A kakova izvješća bi recimo mogli primati mi koji konzumiramo bankarske usluge? Tko nas išta pita?
Recimo, mene kao korisnika zanima:
– Koliko je banka dodijelila kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih kredita trgovačkim društvima?
– Kakav je odnos jamstva i kredita, koliko posto? Kakvi i koliki su kolaterali trgovačkih društava?
– Kolika su osobna jamstva za primljene kredite dali poduzetnici i sa kojim i kolikim osobnim jamstvima poduzetnika su pokriveni svi izdani krediti trgovačkim društvima,
– Učestvuje li banka u projektnim financiranjima noseći i dijeleći rizik sa poduzetnicima itd. itd.
Riječju: što je sa aktivnom stranom bilance s obzirom na kreditiranje poduzetnika?

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close