Prema nerevidiranim podacima Hrvatske narodne banke, na kraju prošle godine ukupna aktiva svih banaka iznosila je 304,67 milijardi kuna što je za 17,1 posto ili za 44,6 milijardi kuna više nego krajem godine prije. Najveću aktivu i dalje ima Zagrebačka banka – 70,3 milijarde kuna, a slijede je Privredna banka Zagreb s 55,71 milijardom, Erste s 35,69 milijardi, RBA s 33,73 milijarde te Splitska banka s 26,02 milijarde kuna aktive.

HPB na vrhu
U rastu aktive prednjače manje i srednje banke poput Vabe čija se aktiva lani povećala za čak 153 posto. Među većim bankama najveći rast zabilježila je Hrvatska poštanska banka – 55 posto, te njezina aktiva iznosi 11,3 milijarde kuna. Visokim se rastom aktive mogu pohvaliti Volksbank s 51,7 posto te Banka Brod, Banka Kovanica, Banka Sonic i Nava banka koje su sve povećale aktivu za više od 30 posto. Prema udjelu u ukupnoj aktivi, vodeća je ponovno Zagrebačka banka s 23,08 posto udjela, a za njom slijede PBZ s 18,27 posto, Erste s 11,71 posto, RBA s 11,06 posto te Splitska banka s 8,54 posto udjela u ukupnoj aktivi. Zanimljiv podatak je i da su sve banke zabilježile pozitivnu bilancu, odnosno nijedna nije ostvarila gubitak prije oporezivanja. Banke su prošle godine ostvarile dobit prije oporezivanja u ukupnom iznosu većem od 4,2 milijarde kuna. Usporedbe s (revidiranim) podacima iz prethodne godine pokazuju da je bruto dobit banaka lani povećana za oko 211 milijuna kuna ili za 5,2 posto. Najvećom dobiti mogu se pohvaliti prvaci Zagrebačka banka s 1,08 milijardi kuna te PBZ s 1,04 milijarde kuna dobiti. S više od pola milijarde dobiti slijede ih RBA i Erste banka, a na petom mjestu ponovno je Splitska banka s 205 milijuna kuna dobiti. HPB je iskazao bruto dobit od 128,4 milijuna kuna što je za oko 11 posto više nego godinu prije. Prema dobiti prije oporezivanja, Hrvatska poštanska banka također je na sedmome mjestu. S godišnjom stopom rasta od 22,9 posto ukupni plasmani banaka krajem 2006. godine dosegnuli su do sada nominalno najviši iznos, 183,4 milijarde kuna. U odnosu na kraj studenog porasli su 3 posto ili 5,3 milijarde kuna što je najveći mjesečni porast. Tako je i prosinac potvrdio da je cijele 2006. godine bio prisutan snažniji rast kreditne aktivnosti banaka. Promatrano po sektorima, trendovi proteklih mjeseci očekivano su se nastavili tijekom prosinca. Štoviše, potraživanja od sektora poduzeća zabilježila su najvišu godišnju stopu rasta (24,4 posto), dosegnuvši 83,4 milijarde kuna. Godišnji, ali i mjesečni rast potraživanja banaka od ovog sektora posljedica je rasta kreditiranja poduzeća.

Dug poduzeća
Naime, u odnosu na kraj studenog obveze poduzeća na osnovi kredita porasle su za dodatnih 3,4 milijarde kuna, a u odnosu na isti mjesec 2005. poduzeća su se dodatno zadužila za 16,2 milijarde kuna, odnosno 26,1 posto. Krajem 2006. godine ukupni krediti sektoru poduzeća iznosili su 78,3 milijarde kuna. Ukupni krediti stanovništvu blago su usporili svoj rast u usporedbi s prethodnim mjesecima iako godišnja stopa rasta iznosi relativno visokih 21,8 posto.

Male banke u pravilu poslovno efikasnije

Dobri rezultati koje su ostvarile manje banke ne čude s obzirom na to da su one često efikasnije radi privlačenja novih klijenata. Na hrvatskom financijskom tržištu radi dvadesetak malih banaka. Čak 24 od ukupno 33 izlistane banke imaju udio u ukupnoj aktivi manji od jedan posto. U borbi s nadmoćnijom konkurencijom male banke svoje klijente najčešće pridobivaju kreditima uglavnom gotovinskim i kunskim na kraći i srednji rok uz jednostavniju proceduru i slične kamate. Iako se ‘manje’ banke po strukturi i veličini bilance i kapitala nalaze negdje u sredini rang-ljestvice po pokazateljima efikasnosti, one su ipak najčešće u prvih deset banaka.