Upozorenja da se kockaju novim 'švicarcem' modelirajući cijene kredita na bazi referentnog euribora banke su konačno i čule.

Erste banka prva je klijentima s kreditima vezanim za eure dala mogućnost da promjenjivu kamatu konvertiraju u fiksnu i zaštite se od većih rata u slučaju skoka cijene novca u svijetu. Svi koji otplaćuju stambene ili adaptacijske kredite s valutnom klauzulom u eurima, a preostalo im je manje od 20 godina otplate, moći će varijabilnu kamatu promijeniti u fiksnu. Ona će biti u prosjeku 0,45 postotnih bodova viša od trenutne varijabilne i kretati se u rasponu od 5,95 do 6,55 posto za stambene, odnosno 6,85 do 7,45 posto za adaptacijske kredite. Ponuda vrijedi i za nove zajmove tog roka otplate. "Odabirom fiksne kamatne stope klijenti će imati mogućnost zaštititi se od rizika mogućeg rasta euribora u budućnosti, osigurati se od mogućeg utjecaja takvih kretanja na visinu kamatne stope", napominju iz Erstea.

Dodaju ipak da će klijenti koji nastave koristiti promjenjivu kamatu i dalje snositi dio rizika njezinA mogućeg rasta, no ona je trenutačno niža u odnosu na fiksnu. Iz Hrvatske narodne banke, iz koje upozorenja o euriboru stižu više od dvije godine, pozdravljaju takvu odluku. "Raduje me da su banke ponudile tu mogućost jer je o rastu kamatnih stopa upozoravao guverner i komunicirali smo to s bankama", kaže viceguverner HNB-a za superviziju Damir Odak. "Bankama je hedging dugoročnih varijabilnih u dugoročne fiksne kamate ranije bio vrlo skup, a u posljednje vrijeme značajno je pojeftinio pa nema nikakva razloga da mogućnost fiksnih kamata ne ponude klijentima", dodaje. Na pitanje bi li klijenti banaka trebali pristati na višu kamatnu stopu, prvi čovjek supervizije ne dvoji previše.

"Mi nismo financijski savjetnici, ali uvijek je bolje znati koliko si dužan nego biti iznenađen", napominje Odak, povlačeći paralelu s divljanjem švicarskog franka čije se rješenje još ne nazire.Jedan poznavatelj prilika na bankarskom tržištu smatra da prosječno pola postotna boda viša kamata nije loš 'deal'. "Procjena je očito da je banci isplativije ne špekulirati na kamatnu stopu nego preuzeti dio tereta s klijenta. Na taj način i same se rješavaju kamatno induciranog kreditnog rizika koji bi im donio rast referentnog euribora i problemi s otplatom tog dijela portfelja", kaže naš sugovornik. U trećoj po veličini banci očito su pronašli računicu da koristi preuzimanja dijela rizika nadmašuju trenutne troškove, ali i potencijalne probleme s novim lošim kreditima koji se ovaj put otvaraju zbog rasta euribora.

Iako je zakon bankama dopustio mogućnost da kamatu vežu uz euribor, HNB-ova računica odavno je pokazala da ni on ni libor gotovo nemaju veze s cijenom kredita koju banke naplaćuju klijentima. Za nju je puno realnija Nacionalna referentna stopa (NRS) koja je po definiciji prosječni trošak financiranja hrvatskog bankovnog sektora. 'Kvaka' kod NRS-a je u tome što je značajno viši od povijesno niskog euribora, što omogućuje zaračunavanje manje fiksne marže, zbog čega ga je niz kreditora jednostavno zaobišao.

Iz Zagrebačke banke su poručili da su krediti građana vezani isključivo uz NRS, što je praksa i u OTP-u i HPB-u. U Splitskoj banci nude mogućnost refinanciranja stambenih kredita s promjenjivom kamatom u one s fiksnom kamatom, dok je to u PBZ-u moguće učiniti najdulje na deset godina. Iako nijedna banka nije željela reći hoće li slijediti taj potez, sigurno je da će o njemu itekako razmisliti. Razloga je puno: od sve jače borbe za (preostale) dobre klijnte, neizvjesnosti zbog eskalacije krize u Grčkoj ili manevra u pregovorima oko rješavanja 'švicarca'…