ECB-a pri čemu središnja banka nema potrebe posezati za deviznim rezervama.

“Linije za likvidnost uspostavljene su 2020. kako bi se financijskim institucijama osigurala likvidnost u eurima posredovanjem nacionalnih središnjih banaka. Osnovni cilj linija je zadovoljenje moguće potrebe za likvidnosti u eurima u zemljama izvan europodručja u situaciji tržišnih poremećaja zbog šoka prouzročenog bolešću Covid-19”, poručili su u četvrtak iz HNB-a. Dodaju da se tim linijama želi osigurati nesmetano provođenje monetarne politike ECB-a odnosno spriječiti moguće prelijevanje krize na financijska tržišta i gospodarstva europodručja. Dok je i drugim instrumentima, poput spuštanja obvezne pričuve i strukturnim operacijama, HNB napumpao likvidnost do rekordnih razina, važnost swap linije prvenstveno je njezina poruka. Prilikom izbijanja Covida-19 tržišta (ali i građani) reagirali očekivano nervozno pa je HNB u kratkom roku nekoliko puta intervenirao za stabilizaciju tečaja. Razina međunarodnih rezervi, glavne poluge stabilnog tečaja, smanjile su se s 19,4 milijarde eura u veljači 2020. na 15,7 milijardi u svibnju. Otada su u stalnoj uzlaznnoj putanji dosegnuvši u prosincu 18,9 milijarde eura.

Ne manje važan je i moment i ulaska u tečajni mehanizam prošlog ljeta kada se Hrvatska obvezala ciljati središnji tečaj na 7,5345 kuna za euro. Dok u ‘normalnim’ vremenima dozvoljena amplituda od 15 posto vjerojatno ne bi predstavljala problem (tečaj ne smije pasti ispod 6,40433, odnosno probiti 8,6648 kuna ) pandemija je rasplamsala rizike pa su ulazak u ERM II i dogovor s ECB-om dodatno smirili duhove na tržištu. Očekivanja s najnovije sjednice Savjeta u srijedu potvrđuju usporavanje gospodarstva krajem godine zbog pogoršanja epidemiološke situacije i zatezanja mjera. Ipak, u zadnjem kvartalu ostvaren je daljnji rast zaposlenosti i pad broja nezaposlenih zbog mjera države. Deflacija se produbila u prosincu na 0,7 posto, 0,2 posto u studenom. Krajem prošle i početkom ove godine dodatno je olabavljena monetarna politika, a likvidnost dosegla najvišu zabilježenu razinu. U prosincu je od države otkupljeno gotovo 10 milijardi kuna deviza od države, a prosječni dnevni višak dosegnuo gotovo 60 milijardi kuna u siječnju (20-ak više nego 2020.) Savjet HNB-a ocijenio je da je ukupna izloženost sistemskim rizicima i dalje visoka. Unatoč iznimno povoljnim uvjetima financiranja, rastu kratkoročni rizici u nefinancijskom sektoru. “Ranjivost poduzeća u pogođenim djelatnostima uvelike će ovisiti o trajanju zdravstvene krize, dinamici gospodarskog oporavka te učinkovitosti i trajanju mjera usmjerenih na ublažavanje ekonomskih posljedica krize. Kod sektora kućanstava također je prisutna neizvjesnost glede budućega kretanja zaposlenosti i plaća”, ističe Savjet. Vladine mjere za pomoć poduzetnicima i pad prihoda zbog krize kratkoročno su pogoršali stanje javnih financija pa znatan porast deficita i javnog duga predstavljaju izraženi strukturni rizik u srednjem roku, zaključuje Savjet HNB-a.