Među jedanaest zemalja regije domaće je gospodarstvo neslavni rekorder te sve više gubi utrku s ostalima, zaključak je najnovijeg Biltena Hrvatske narodne banke. “Promatraju li se zajedno 2010. i 2011. godina, gospodarska dinamika Hrvatske je najslabija, pri čemu Hrvatska sve više zaostaje za zemljama iz promatrane skupine s lošijim pokazateljima”, stoji u publikaciji središnje banke.

U cijeloj 2011. sve promatrane zemlje, osim Slovenije – Bugarska, Češka, Estonija, Letonija, Litva, Mađarska, Poljska, Rumunjska i Slovačka – zabilježile su gospodarski rast ponajviše na krilima rasta inozemne potražnje. Iako je zabilježila rast od 0,2 posto, Hrvatska je uz Sloveniju (-0,2%) na samom dnu ljestvice. Dok je krajem 2011. u većini regije došlo do oporavka zaposlenosti, u Hrvatskoj, Sloveniji, Bugarskoj, Rumunjskoj nastavljen je trend gubitka radnih mjesta. Pokazatelji domaćeg izvoza, jednog od mogućih generatora rasta, također nisu za pohvalu. Rast robnog izvoza iz Hrvatske sve jače zaostaje za rastom koji ostvaruju ostale zemlje. “K tome, razina robnog izvoza jedino je kod Hrvatske niža nego 2008.”, napominje HNB, što znači da se izvoznici još nisu vratili na razine poslovanja prije krize. Javni je dug pak porastao u većini zemalja, no po intenzitetu porasta posebno se, uz Sloveniju, ističe Hrvatska, u kojoj dug iznosi 45 posto BDP-a. Loši pokazatelji nezaobilazno su uračunati u cijenu financiranja. Premda su se početkom godine uvjeti financiranja na tržištima stabilizirali, a percepcija rizičnosti smanjila, premije za rizik još su znatno više nego u prvoj polovini prošle godine. Među neslavnim rekorderima, očekivano, ponovno je hrvatsko gospodarstvo, i to u društvu susjedne Mađarske.