U potrazi za izvorima financiranja svojih programa Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) izašla je na tržište kapitala prošlog tjedna. U utorak je uspješno plasirala 150 milijuna eura vrijedne obveznice na rok od sedam godina koje dospijevaju 8. svibnja 2020. godine.

Dužnički vrijednosni papiri izdani su uz garanciju države i na njih se HBOR obvezao platiti kupon od šest posto. Budući da se radi o privatnom plasmanu, izdanje su otkupili njegovi aranžeri Deutsche Bank i JPMorgan, a u sekundarnoj trgovini kotirat će na Bečkoj burzi.

Visoka cijena zbog rejtinga

Za razliku od ranijih zaduženja putem kreditnih linija europskih financijskih institucija, obveznice će HBOR skupo platiti zahvaljujući mizernoj kreditnom rejtingu države.

Primjerice, u srpnju je domaća razvojna banka potpisala kreditnu liniju s Razvojnom bankom Vijeća Europe (CEB) vrijednu 90 milijuna eura uz kamatni raspon od 0,95 posto do 1,1 posto za promjenjivu kamatu, odnosno 2,04 do 2,53 za fiksnu. Iz HBOR-a poručuju da je cijena očekivana na tržištu kapitala. Za razliku od namjesnkih kredita kakav je bio i posljednji od CEB-a, novac od obveznica može se koristiti bez ograničenja za sve HBOR-ove programe, odnosno za opću namjenu. Inače, izdanje nosi datum od 13. kolovoza, dakle samo sedam dana nakon što je rejting agencija Standard & Poor’s snizila prognoze rejtinga HBOR-u kao automatski potez nakon snižavanja prognoza kreditne vjerodostojnosti države.

Podsjetimo, agencija S&P snizilao prognozu rejtinga sa stabilnog na negativnu, zadržavši pritom važeći rejting za zaduživanje u inozemnoj i domaćoj valuti na BB+, odnosno B uz objašnjenje da su rejtinzi HBOR-a koji je u potpunom vlasništvu države, izjednačeni s rejtinzima Hrvatske. Budući da za sva zaduženja domaće razvojne banke posljedično garantira državni proračun, cijena je prilično dobar pokazatelj koliko bi i ministar Slavko Linić danas platio na dug po obveznicama s dospijećem na rok od sedam godina.

Još jedno zaduženje

U HBOR-u su Poslovnom dnevniku poručili da će do kraja godine ponovno realizirati barem jedno zaduženje, no ono će najvjerojatnije zaobići tržište kapitala i biti direktno dogovoreno s financijskim institucijama. U prvih pola godine domaća razvojna banaka odobrila je 11,5 posto više kredita u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, a upravo je 2012. bila rekordna godina po broju i iznosu odobrenih kredita u realni sektor. U gospodarstvo je do kraja lipnja plasirano 3,9 milijardi kuna kredita pri čemu je nastavljen trend sve jačeg kreditiranja investicijskih projekata, a sve manje zajmova za financiranje obrtnih sredstava za kojima su posegnule brojne tvrtke u borbi s krizom i nelikvidnošću.

ekonomski rast

Jedan sektor ima presudan utjecaj na rast Hrvatske – i nije turizam

strateško pitanje

Banke ulažu milijarde u ovo i to nema veze s novcem koji posuđuju

Povećanje kreditne aktivnosti u razvojnoj banci tumače privremenim mjerama snižavanja kamatnih stopa za kreditiranje novih investicija uvedenih prošle godine. Zbog velikog interesa poduzetnika HBOR je odlučio zadržati niže cijene kredita do kraja ove godine.