Kao što smo upozorili u prošlom broju Investitora, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu vrijednosnih papira stupio je na snagu pomalo nezapaženo, već 28. prosinca prošle godine. Hanfa će u samo četiri mjeseca imati poprilično posla za donošenje nužnih podzakonskih akata, a ovlaštena društva, brokeri i banke, šest mjeseci za usklađivanje, tj. za pripremu vlastitih pravilnika. Novost su bitno veće ovlasti Agencije nad ovlaštenim društvima, po uzoru na ovlasti koje nad bankama ima Hrvatska narodna banka. Agencija je tako dobila zeleno svjetlo i za upotrebu ‘dugih cijevi’. Osim prethodnog odobrenja za stjecanje vlasničkog udjela u ovlaštenom društvu (iznad 20%), Agencija će imati ovlasti postaviti i posebnu upravu. Nekoliko godina stare afere u kojima su dvije brokerske kuće (splitska Agora i zagrebački National) oštetile svoje nalogodavce za milijunske iznose, kao i vlasnički sukobi koji su označili kraj poslovanja zagrebačkog Ceufina, jak su argument svima koji su za veće ovlasti Agencije. S druge strane, Agencija treba steći autoritet i ugled (sličan onom HNB-a među bankama) te, uz proširene ovlasti u nadzoru, djelovati tako da ne dođe do situacije u kojoj bi bila potrebna posebna uprava. Velik dio novosti odnosi se na sprečavanje sukoba interesa, raspolaganje povlaštenim informacijama i manipuliranje tržištem. Zakon sada izrijekom kao povlaštenu informaciju definira i sam nalog za kupnju/prodaju (što je, između ostalog, relevantno i za dva nedavna slučaja: trgovanje dionicama Montmontaže i Hidroelektre-niskogradnje).

No, osim kratkog (i jasnog) zakonskog članka, Agencija će zasigurno trebati dati dodatna tumačenja: dok je nalog za kupnju ili prodaju nelikvidnih dionica (posebno ako je cijena ili količina izvan uobičajenog uzorka trgovanja) zasigurno povlaštena informacija, nova zakonska odredba ne bi smjela ograničavati brokere da zaprimljene naloge ‘zatvaraju’ nalozima svojih drugih nalogodavaca, sve dok se time ne mijenja slika trgovanja, odnosno drugi sudionici tržište ne dovode u nepovoljniji položaj. Naime, spajanje ponude i potražnje jest posao brokera i investicijskih savjetnika, uz osiguranje ravnopravnog položaja svih sudionika transakcije. Osim fer utakmice u samom trgovanju, novi Zakon nametnuo je i bitno više zahtjeve po pitanju transparentnosti za javna dionička društva i njihov menadžment. Svako stjecanje dionica članovi uprave i nadzornog odbora javnih dioničkih društava morat će prijaviti u roku od pet dana. Dok će javna dionička društva o svim relevantnim stjecanjima dionica od strane trećih osoba, kao i svim stjecanjima ili otpuštanjima vlastitih dionica (što je važna novost), morati obavijestiti Agenciju i burzu u roku od četiri dana. Za usporedbu, rokovi su ranije bili 15, odnosno 7 dana. Osim toga, Središnja depozitarna agencija morat će objavljivati podatke o identitetu deset najvećih vlasnika (uz vlasničke udjele!), i to na dnevnoj razini. Današnja praksa je tjedno objavljivanje tek šturih podataka o identitetu, dok je rok za usklađenje s novim Zakonom za Središnju depozitarnu agenciju godinu dana. Najvažnija novost u dijelu upravljanja portfeljem je dozvola za ulaganje sredstava iz portfelja u investicijske fondove u Hrvatskoj i EU, depozite, kratkoročne vrijednosne papire i izvedenice. Novi Zakon, naime, prepoznaje izvedenice (financijske derivate), premda je danas, zbog općenito niske likvidnosti tržišta dionica, izvedenice teško zamisliti, osim u dijelu trgovanja valutama.

Josip Galinec, vlasnik TO ONE