Tijekom prošle godine Grupa Zagrebačke banke ostvarila je uistinu dobre poslovne rezultate. Naime, ukupni su prihodi Grupe iznosili 3,39 milijardi kuna, dok je dobit prije oporezivanja iznosila rekordnih 1,25 milijardi kn, što je bilo 5,6 posto više nego godinu dana prije. Neto dobit na razini Grupe iznosila je 1,03 milijarde kuna, što je porast od 7,1 posto u odnosu na 2004. godinu. U ukupnom rezultatu Grupe i dalje dominira Zagrebačka banka koja je u prošloj godini ostvarila dobit prije oporezivanja u iznosu 1,1 milijardi kn, odnosno neto dobit od 903 milijuna kn. No sama je banka usprkos rastu ostvarenih prihoda ipak ostvarila manju neto dobit nego u 2004. godini. Naime, prošlogodišnja je neto dobit Zabe iznosila spomenutih 902,74 milijuna kuna (314,51 kunu po dionici), dok je u 2004. godini ona bila viša te je iznosila 929 milijuna kuna (324,97 kuna po dionici).

Niži prihodi od kamata
U odnosu na 2004. godinu ostvareni su 2,3 posto niži neto prihodi od kamata (pod utjecajem bržeg rasta rashoda od kamata) uz istovremeni porast neto prihoda od naknada za 10,5 posto te porast neto dobiti od trgovanja i ostalih prihoda za 9 posto. Troškovi poslovanja i neto gubitak od tečajnih razlika bili su viši za 6,4 posto nego godinu dana prije. Najzastupljeniji segment u poslovanju Banke bio je segment poslovanja s građanima sa 48 posto udjela u neto prihodu od kamata i 60 posto udjela u ostvarenom neto prihodu od naknada. U ukupnim prihodima Banke neto prihodi od kamata sudjelovali su sa 63,4 posto, neto prihodi od provizija i naknada sa 20,9 posto te ostali prihodi sa 15,7 posto udjela. U odnosu na 2004. godinu, neto kamatni prihodi Zabe smanjeni su za 39 milijuna kuna ili 2,3 posto, uglavnom kao rezultat bržeg rasta rashoda od kamata u odnosu na rast prihoda od kamata te većih regulatornih izdvajanja na koje je Banka ostvarivala niže prinose. U uvjetima oštre konkurencije, Zagrebačka je banka u 2005. godini smanjivala kamatne stope na kredite kako pravnim osobama, tako i stanovništvu. Po pojedinim izvorima financiranja ostvarene su više prosječne kamatne stope, što je rezultiralo daljnjim smanjenjem neto kamatne marže sa 3,4 posto koliko je iznosila u 2004. godini, na 3,0 posto ostvarenih u prošloj godini. Neto prihodi od naknada Banke bili su veći za 53 milijuna kn ili 10,5 posto u odnosu na 2004. godinu, a najveći rast (29 posto) po ovoj osnovi ostvaren je u segmentu poslovanja s građanima.
Troškovi poslovanja Zagrebačke banke (troškovi osoblja, funkcionalni troškovi, amortizacija te osiguranje depozita) u prošloj su godini iznosili 1,43 milijardi kuna i bili su viši nego godinu dana prije za oko 37 milijuna kuna. U strukturi ukupnih rashoda najzastupljeniji su ostali troškovi osoblja s udjelomm od 50 posto (kao i prethodne godine), zatim operativni troškovi poslovanja sa 32 posto (prethodne godine 31 posto), amortizacije sa 12 posto (kao i prethodne godine) te osiguranje depozita sa 6 posto udjela (prethodne godine 7 posto). Tijekom prošle godine ipak je došlo do povećanja operativnih troškova poslovanja Banke s osnove investicijskog i tekućeg održavanja, premija osiguranja, transportnih troškova te donacija.

Rast aktive
Troškovi osiguranja depozita imali su padajući trend, ponajprije zbog smanjenja stope izdvajanja sa 0,8 na 0,5 posto godišnje. Likvidnost Banke ostala je na zadovoljavajućoj razini te se kretala u skladu s planskim veličinama, a Banka se u potpunosti pridržavala važećih propisa kreditno-monetarne politike. Tijekom prošle godine zabilježen je i daljnji rast aktive Zagrebačke banke. Naime, ona je povećana za 10,32 posto na 63,41 milijardu kuna, dok su u isto vrijeme kapital i rezerve Banke porasle za 17,18 posto, na 6,02 milijarde kuna. Povećan je i jamstveni kapital najveće domaće banke, sa 4,99 na iznos nešto veći od 6 milijardi kuna, dok je njegova adekvatnost ipak u istom razdoblju smanjena sa 15,9 na 15,42 posto.

Robert Knežević

Nova računovodstvena politika

Inače, tijekom prošle godine došlo je i do promjena u računovodstvenim politikama Zagrebačke banke. Naime, učinci promjena fer vrijednosti financijske imovine raspoložive za prodaju prije su priznavani u računu dobiti i gubitka, dok je od 1. siječnja 2005. godine Banka promijenila računovodstvenu politiku priznavanja nerealiziranih dobitaka i gubitaka od financijske imovine raspoložive za prodaju na način da ih je počela priznavati izravno u rezervu fer vrijednosti u kapitalu i rezervama, u skladu sa zahtjevima MRS-a 39.