Bivši predsjednik Europske komisije Romano Prodi kazao je kako je najgori dio grčke krize prošao i kako druge europske države neće slijediti grčki put.

“Za Grčku je problem u potpunosti riješen”, kazao je nekadašnji talijanski premijer, a prenosi Bloomberg. “Ne vidim nijedan drugi slučaj u Europi. Ne postoje ni razlozi za pretpostavku da bi se eurski sustav mogao urušiti ili znatno trpjeti zbog Grčke”, dodao je Prodi. Grčka je ovih dana izdala obveznice u vrijednosti od pet milijardi eura za koje je vladalo veliko zanimanje. Državi na naplatu do kraja svibnja dolazi više od dvadeset milijardi eura. Najveći grčki problem zbog kojeg se proteklih nekoliko tjedana snažno zabrinula svjetska investitorska zajednica je proračunski deficit koji je lani dosegnuo 12,7 posto BDP-a. Grčka vlada je ovih dana objavila nove mjere smanjenja potrošnje kako bi se taj deficit donekle stavio pod kontrolu. Zbog mjera štednje na jugu Europe već su zabilježeni brojni prosvjedi i štrajkovi, a novi opći štrajk najavljen je za 16. ožujka. Prodi kaže kako je podrška koju su Grčkoj dosad iskazale europske države dovoljna i kako, primjerice, Španjolska i Portugal imaju dovoljno vremena svoje financije dovesti u red. Prodi je poznat po tome što je prije više od deset godina u Italiji uveo porez kojim je tamošnji proračunski deficit smanjen u granice potrebne da bi Italija pristupila europskom monetarnom sustavu.

Manja konkurentnost
Prije toga, 1997. godine, Italija je imala proračunski deficit u visini 7 posto BDP-a. Grčki problemi poljuljali su povjerenje svjetskih investitora u euro kao valutu. Ove je godine euro u odnosu na dolar oslabio za čak 5,8 posto. Prodi je taj trend procijenio pozitivnim, rekavši kako je “pad vrijednosti apsolutno pozitivan”. Kako je kineska valuta vezana uz dolar, pad vrijednosti eura značio je i jačanje juana, a to je smanjilo kinesku izvoznu konkurentnost u Europi koja joj je najveće izvozno tržište.

Krivi su hedge fondovi
O grčkim problemima u utorak je u Zagrebu govorio i Alexis Georgiades iz ovdašnjega grčkog veleposlanstva. Georgiades je kazao kako oni ne traže da im “druge države samo daju novac”, već traže potporu “kako bi Grčka mogla posuđivati po istoj, nižoj kamati”. On je spomenuo i kako u grčkoj krizi veliku ulogu imaju špekulanti – hedge fondovi – koji se “klade” protiv Grčke i protiv eura. Georgiades je svoj stav potkrijepio i činjenicom da grčko gospodarstvo čini samo 2,7 posto BDP-a eurozone i 3,9 posto njezinih dugova, a posljedice za stabilnost eura su velike. U srijedu se javio i letonski guverner središnje banke koji je kazao kako bi Grčka trebala izbjegavati traženje međunarodne pomoći. Dodao je kako bi ta država trebala slijediti primjer baltičkih država koje su lani uspjele kroz recesiju proći bez vanjske pomoći. Samo Grci mogu riješiti svoje probleme, dodao je.

Strukturni problemi

Nepotizam, korupcija i izbjegavanje poreza
Alexis Georgiades, koji je u organizaciji magazina Banka i Poslovnog dnevnika održao predavanje o tome što Hrvatska može naučiti od Grčke, ilustrirao je i strukturalne probleme Grčke. “Korupcija je raširena, kao i nepotizam i izbjegavanje poreza jer od desetak milijuna stanovnika njih samo 5000 prijavljuje godišnji prihod veći od 100.000 eura.”