Zamjetan skok prinosa na hrvatsku desetogodišnju obveznicu u posljednjih nekoliko dana izazvali su domaći događaji s prekomjernim deficitom u kombinaciji s grčkom krizom, ocjenjuju analitičari.

Kako navodi portal iCapital, u posljednjih tjedan dana prinos na hrvatski 10-godišnji eurobond skočio je s 3,25 posto na 3,45 posto. Ipak, u srijedu se situacija ipak malo primirila, pa su eurske i dolarske obveznice bilježile porast vrijednosti između 0,2 i 0,7 posto, navode analitičari Raiffeisen banke. Za domaće makroekonomske analitičare nema dvojbi što je uzrokovalo skok prinosa.

"Nedavni kratkoročni rast prinosa na hrvatske državne obveznice vjerojatno je reakcija tržišta na objavljene podatke o fiskalnom deficitu i razini zaduženosti Republike Hrvatske te na tijek procedure prekomjernog deficita u okviru EU, a u uvjetima pojačane osjetljivosti financijskih tržišta na rizik zbog još uvijek neuspješnih pregovora oko rješavanja grčke krize", ocjenjuje Alen Kovač, direktor Ureda za ekonomska istraživanja Erste banke. Situaciju s Grčkom apostrofira i Kovačev kolega iz SG-Splitske banke, Zdeslav Šantić, koji kaže da je povećana nesigurnost na financijskim tržištima uslijed i dalje visokih rizika vezanih uz Grčku te eventualno istupanje te zemlje iz eurozone rezultirala rastom spreadova unutar eurozone i EU.

"Takvi trendovi su se odrazili nepovoljno i na kretanje cijena hrvatskog ino duga", dodaje Šantić. Prema njegovu mišljenju, na kretanja na financijskim tržištima ključnu ulogu imat će pitanje Grčke obzirom na dospijeće duga. "Međutim, ne smijemo zaboraviti činjenicu da se Hrvatska percipira kao jedno od najrizičnijih gospodarstava EU u regiji uslijed izrazito nepovoljnih trendova u javnim financijama. S tako visokom premijom rizika, Hrvatska ostaje izuzetno osjetljiva na eventualne šokove ili promjene trendova na međunarodnim tržištima kapitala", naglašava Šantić.