Svi koji su se kladili na grčki bankrot su izgubili. Barem zasad. Zemlja iz koje je prema ostatku eurozone krenula dužnička “zaraza” uspjela je osigurati pristanak 85,8 posto svojih privatnih kreditora na zamjenu novih za stare obveznice, a time joj je napokon otvoren put do 130 milijardi eura vrijednog paketa europske pomoći.

Dobrovoljci koji to nisu
Doduše, službeno nazvan “dobrovoljni swap” neće za sve grčke vjerovnike biti takav. Dogodit će se već najavljivano, aktivirat će se takozvana kolektivna klauzula, čime će se i kreditore koji nisu pristali na zamjenu obveznica prisiliti da u njoj sudjeluju, čime se udio onih koji će otpisati znatan dio grčkoga duga penje na 95,7 posto. Toliko bi postotak, barem tako sugerira računica čelnika eurozone, grčki dug do 2020. trebao srezati na 120 posto BDP-a s današnjih 160 posto. Sam dug, koji za sada isnosi 350 milijardi eura, realiziranjem zamjene obveznica trebao bi biti smanjen za 105 milijardi dolara. “Nakon dugo, dugo vremena osvanuo je dobar dan za našu zemlju, a i za mene”, odahnuo je prvi čovjek grčkih financija Evangelos Venizelos službeno objavivši da je “swap” u koji su mnogi sumnjali ipak uspio.

‘Izbjegnut kaos’
Da je riječ o spasonosnom sporazumu poručio je i predstavnik samih kreditora Charles Dallara: “Ovaj iznimno teško postignut sporazum omogućit će Europi da izbjegne ono što je moglo završiti enormno skupim, kaotičnim bankrotom.” Još jedan od predstavnika privatnih kreditora, šef Instituta za međunarodne financije (IJF) i jedan od najmoćnijih europskih bankara Josef Ackermann istaknuo je važnost dogovora i poručio da bi trebao povratiti financijsku stabilnost. “Ovo su presudni koraci prema rješavanju grčke krize, ali i dužničkih problema čitave eurozone”, rekao je Ackermann. Upravo je IJF, vjerojatno pokušavajući privoliti kreditore na zamjenu obveznica, nedavno upozorio da bi grčki bankrot pokrenuo lančanu reakciju u eurozoni koja bi monetarnu uniju mogla stajati čak 1000 milijardi eura. I Ackerman i Dallara bili su među onima koji su prihvatili uvjete zamjene obveznica u posjedu privatnih kreditora kojima će se smanjiti njihova vrijednost od 206 milijardi eura za 53,3 posto, čime grčki “swap” postaje najveće restrukturiranje duga u povijesti. U samom procesu kreditori će nove obveznice dobiti po 31,5 posto vrijednosti starih. Postignuti dogovor s olakšanjem su dočekali i europski čelnici, pa je tako njemačko ministarstvo financija odmah izdalo priopćenje u kojem ističu kako je riječ o “povijesnoj šansi koju je Grčkoj omogućio visok interes kreditora za protukrizni ‘swap’”. Ipak, Nijemci su stali hladne glave i upozorili da će prilika za oporavak biti realizirana samo ako Grčka doista provede sve reforme ma koliko bolne bile. “Bilo bi apsolutno pogrešno imati dojam da je kriza riješena. Grci su dobili priliku, ali je moraju znati iskoristiti”, poručio je ministar Schäuble.

Burze blago porasle
Šampanjac se nije otvarao ni na europskim tržištima kapitala iako su burze na dan objave postignutog sporazuma bile u “zelenome”. Glavni indeksi posljednjega trgovinskog dana prošloga tjedna bilježili su blagi rast vrijednosti. Indeks Londonske burze FTSE100 bilježio je rast od 0,18 posto, njemački DAX bio je u plusu 0,23 posto, dok je francuski CAC40 porastao minimalnih 0,01 posto. A zašto burzovni plusevi nisu bili “deblji” pojašnjavaju i neki analitičari kod kojih, opravdano, vijest o uspješnom “swapu” nije u potpunosti eliminirao dvojbe o kraju grčke krize i razdoblju “grča” u europskim financijama. Poručuju kako sporazum ne znači da će Grci automatski riješiti sve duboko ukorijenjene probleme koji su ih doveli u najdublju krizu od Drugoga svjetskoga rata. Mnogi od njih misle da je Grčka ovim uspjehom tek nakratko kupila vrijeme. “Istina je da se za Grčku nećemo morati brinuti neko vrijeme, ali eurozona trpi teške udarce kojima će se ozbiljno morati pozabaviti Europska središnja banka”, izjavio je Akira Takei, glavni menadžer Mizuho Asseta.

I dalje neizvjesnost
“Pitanje je kako će se grčki ‘swap’ odraziti na premije rizika drugih zemalja. Svi, naime, žele znati smatra li se ovo zapravo ‘defaultom’ i ako da, tko su gubitnici, a tko dobitnici? Sada ne znamo odgovor na to pitanje”, komentirao je analitičar AT Siasa Kian Teck. I njegov kolega iz banke Tokyo-Mitsubishi žali se na broje nepoznanice: “Još je puno nervoze u vezi s detaljima procesa zamjene obveznica. Ne znamo sve o tehničkim detaljima. Nesigurnosti vezane za tu priču mogle bi i dalje pritiskati euro.” Analitičare možda najviše zabrinjava predstojeći parlamentarni izbori u Grčkoj. Nazivaju ih idućim okidačem rizika. Ne bude li nova vlada u Ateni odlučna nastaviti teške reforme, sve dosadašnje žrtve i trud bit će uzaludni.

ECB povukao suspenziju

Grčke obveznice opet primaju kao kolateral
Europska središnja banka (ECB) povukla je suspenziju iz veljače i ponovno će prihvaćati grčke obveznice kao kolateral u kreditiranju banka. ECB-ova suspenzija uslijedila je nedugo nakon snižavanja grčkoga kreditnog rejtinga koje je prošlog mjeseca poduzela američka bonitetna agencija Standard & Poor’s. Tada je S&P grčkome rejtingu dodijelio ocjenu “selektivni bankrot” upozorivši da će, uspije li na kraju projekt zamjene grčkih obveznica, razmotriti mogućnost poništenja ocjene o selektivnom “defaultu” i podizanja boniteta na razinu “CCC”. Agencija Fitch je u petak nakon objave o visokom udjelu kreditora koji će sudjelovati u zamjeni obveznica postupila slično kao S&P u veljači. Grčki rejting ocijenili su kao “ograničeni default” poručivši da će status promijeniti kada budu izdane nove obveznice.

Akademija Prodajni Mindset

Iskusni stručnjak Vedran Sorić otkriva kako (p)ostati uspješan, pogledajte i poslušajte!

Veća produktivnost

Zašto je ovo najbolje ulaganje u 2026.