Strah da će pregovori o spasu Grčke propasti, a zemlja izlaskom iz eurozone potonuti u kaos dodatno je dobio na težini nakon što je Europska središnja banka (ECB) odbila dati kredite za likvidnost četirima grčkim bankama. Potez ECB-a, koji neki tumače kao svojevrsni pritisak na zemlju koja razmatra izlazak iz monetarne unije, uslijedio je nakon objave da je iz grčkih banaka u dva dana povučeno 1,2 milijarde eura.No “bijeg” depozita iz grčkih banaka nije nova pojava. Od izbijanja krize unatrag najmanje dvije godine klijenti svoju štednju polako sele iz tamošnjih banaka. Iz njih su od početka 2010. odnesene 72 milijarde eura, što je 30-ak posto ukupne štednje, podaci su Reutersa.

Spori marš na banke
Iz pet najvećih grčkih banaka, među kojima su EFG Eurobank, National Bank of Greece, Piraeus i Alpha Bank, samo je prošle godine povučeno 37 milijardi eura. Zasad relativno spori odljev mogao bi se preko noći prometnuti u klasičan “udar” nestane li naglo povjerenja u grčke banke, bojazan je analitičara koja svakim danom postaje sve opravdanija. No dužnička kriza u Europi nije uzela danka samo kreditorima na jugu Balkanskog poluotoka. Povlačenje depozita iskusile su banke u i Španjolskoj, Belgiji, Francuskoj i Italiji, analizira Reuters na bazi podataka više od 120 europskih banaka. U četvrtak je objavljeno da je iz španjolske Bankije proteklog tjedna povučeno čak milijardu eura nakon što je država zatražila od menadžmenta hitan plan “preživljavanja” banke. Dionice Bankije jučer ujutro pale su čak 27 posto.

Sigurno utočište
Samo iz dvije belgijske banke, spašavane Dexije i KBC-a, povučeno je više od 120 milijardi eura. Procjenjuje se da je 2011. iz francuskih banaka povučeno 90 milijardi eura, od čega se 30-ak milijardi odnosi na Credit Agricole i BNP Paribas. Nervoza u Francuskoj lani je bila posljedica velike izloženosti tamošnjih banaka prema grčkima i straha za likvidnost. I iz susjedne Italije, i puno prije masovnog snižavanja rejtinga tamošnjih 26 banaka, klijenti su povukli 30 milijardi eura depozita. No od nervoze i bijega štednje iz niza europskih zemalja profitirale su posebice banke u Velikoj Britaniji gdje se samo u četiri velike banke ulilo više od 140 milijardi eura.

Najgora noćna mora
Velika Britanija smatra se sigurnim utočištem jer je izvan eurozone, a veće banke poput HSBC-a i Standard Chartereda uglavnom su fokusirane na Aziju. Priljev depozita razveselio je i Barclays, njemački Deutsche Bank, švicarske Credit Suisse i UBS te ruske Sberbank i VTB. Bijeg depozita najgora je bankarska noćna mora. Priroda bankarskog poslovanja je takva da posuđuju novac iz niza manjih izvora te ga transformiraju u dugoročne kredite koje naplaćuju godinama. Zato ni najzdravija banka ne može preživjeti navalu na šaltere jer joj je novac zamrznut u dugoročnim plasmanima pa u tim slučajevima u pomoć obično uskače država.