Zahuktaloj javnoj raspravi o uvođenju eura u Hrvatskoj u petak je doprinos dala i rasprava u okviru Financijskog doručka OTP i Splitske banke. Radi se o već tradicionalnom skupu koji se održao u Zagrebu po 18. put, ali ga Splitska banka ove godine prvi put organizira u suradnji s OTP bankom, kazao je u uvodnom obraćanju predsjednik Uprave Splitske banke Slaven Celić.

Odmah 'otkrili karte' 
Uz moderiranje novinara Borisa Miševića, sudionici skupa odmah su "otkrili karte" kada očekuju da će u novčanicima hrvatskih građana osvanuti europska valuta. Ekonomski analitičar i direktor Arhivanalitike Velimir Šonje očekuje 2024. dok profesorica zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Marijana Ivanov smatra da ćemo u eurozonu ući između 2023. i 2025. godine.  Član Uprave tvrtke Končar-Distributivni i specijalni transformatori (Končar D&S) Petar Vlaić nada se uvođenju eura "čim prije" dok glavni ekonomist Splitske banke Zdeslav Šantić ocjenjuje da se to neće dogoditi prije 2025. godine. Naizgled najradikalniji stav izrekla je ravnateljica Ekonomskog instituta Maruška Vizek rezolutno kazavši kako Hrvatska nikada neće uvesti euro.

"No, to ne kažem zato jer mislim da ne bismo trebali usvojiti euro, dapače, već zato što nećemo ispuniti pretpostavke ", pojasnila je Vizek dodavši kako su mali izgledi da će Hrvatska dovoljno smanjiti javni dug.  "I Europska komisija nas upozorava da se strukturni deficit pogoršava", kaže Vizek. S tom se ocjenom složio i Zdeslav Šantić koji smatra da je smanjenje javnog duga privremenog karaktera. "Po brojnim pokazateljima na začelju smo EU", kaže Šantić. Marijana Ivanov ipak smatra kako će se udio javnog duga nastaviti smanjivati jer smo postali ozbiljniji kada su javne financije u pitanju, a na to će nas prisiljavati i Bruxelles i Međunarodni monetarni fond. "Međutim, cijeli naš trenutni ekonomski uzlet događa se samo zbog rasta Europe i svijeta. No, ne znamo što će se u svjetskoj ekonomiji događati u idućih nekoliko godina", naglasila je Ivanov. 

Pitanje imidža 
Što se tiče konkretnih koristi po izvoznike, Petar Vlaić smatra da ulazak u eurozonu donosi eliminaciju tečajnog rizika i troškova konverzije kuna u eure te niže kamatne stope. "No, tu je i pitanje imidža poput ulaska u EU. Ulazak u eurozonu korak je dalje u profiliranju Hrvatske kao europske države", smatra Vlaić. Na pitanje moderatora zašto je trenutno 60 posto građana protiv usvajanja eura, Maruška Vizek ocjenjuje da naše građane uvijek odbija sve što je novo i strano.

"Postoji javna fama da je uvođenje eura povezano s rastom cijena. No, analize iskustava svih država koje su ušle u eurozonu pokazuje da to povećanje nikad nije bilo značajno, najviše 0,3 posto", pojasnila je Vizek. Marijana Ivanov je dodala kako se građani ne mogu poistovjetiti s koristima na makroekonomskoj razini. "Građani nisu svjesni da se smanjenje kamatnog troška države izravno odražava i na njih, primjerice kroz više novca za zdravstvo", dodala je Ivanov. Velimir Šonje smatra i da ne treba strahovati od raspada eurozone jer su nakon 2011. uvedeni brojni novi kontrolni mehanizmi.