Prema mišljenju analitičara Splitske banke, odnosno grupacije Societe Generale, Hrvatska je stabilna demokracija koja već dulji niz godina ostvaruje umjereni rast. Međutim, analitičari upozoravaju da rast od 4,5 posto koji predviđaju za ovu godinu nije dovoljan da bi se stalo uz bok zemljama koje su ušle ili trebaju ući u Europsku uniju. Većina tranzicijskih zemalja bilježi znatno veće stope rasta.

Rumunjska jača
Primjerice, Češka ima stopu rasta od 6,1 posto, a Rumunjska bilježi istu od čak 6,4 posto. Hrvatskoj bi trebala stopa rasta od šest do sedam posto kako bi se gospodarski kvalificirala za ulazak u EU. Iduća godina će prema svim predviđanjima biti neizvjesna zbog proširenja Europske unije za nekoliko novih članica. Takva situacija mogla bi dovesti do pogoršanja opće ulagačke atmosfere, a uzme li se u obzir i činjenica da je to godina hrvatskih parlamentarnih izbora, jasno je kako i to može dovesti do povećanja fiskalnog deficita. Unutar eurozone također se očekuje usporavanje rasta, odnosno stopa od 1,7 posto naspram ovogodišnjih 2,3 posto. Takvo usporavanje također bi se negativno moglo odraziti na hrvatski izvoz što nije blistava vijest s obzirom na to da je u prvom polugodištu ove godine čak 67 posto izvoza hrvatskih proizvoda bilo namijenjeno zemljama eurozone. Da sve nije tako crno potvrdila su predviđanja o ubrzanju stope raste hrvatskog BDP-a, koja bi se trebala kretati oko pet posto. Taj je rast potaknut povećanim investicijama i rastom izvoza. Predviđeni realni rast izvoza za 2007. godinu iznosi oko 17,1 posto što je izvrsno s obzirom na 2006. kada je rast iznosio samo 8,5 posto. Očekivani godišnji rast kreće se oko 4,5 posto s tendencijom ubrzanja u sljedećih pet godina. Usporava se i stopa godišnje inflacije koja se s 3,9 posto iz siječnja 2006. spustila na 2,1 posto u listopadu. Takvo usporavanje tumači se smanjenjem godišnje stope rasta cijena mesa, mesnih prerađevina, odjeće i obuće te naftnih proizvoda. Ograničenju rasta inflacije pridonijela je i stabilnost tečaja kune. U trećem tromjesečju nastavljen je snažan rast plasmana banaka pa godišnja stopa rasta iznosi približno 24 posto. Spomenuti rast nije financiran vanjskim zaduženjem (inozemna pasiva smanjena je s 76 milijardi kuna s kraja lipanja na 67 milijardi kuna krajem kolovoza), nego snažnim rastom štednih i oročenih depozita. Vanjski dug ostaje glavni problem hrvatskog gospodarstva te je tijekom drugog kvartala povećan s 26,5 na 27,5 milijardi eura da bi do kraja kolovoza pao na 26,8 milijardi eura. Razlog je, smatraju stručnjaci, u smanjenju duga banaka s razine od 10,3 milijardi eura krajem lipnja na 9 milijardi eura krajem kolovoza. Slijedom toga očekuje se nastavak restriktivne monetarne politike HNB-a.

Problem zaduživanja
Stručnjaci smatraju da će HNB i dalje većinom zaustavljati aprecijacijske pomake kune u odnosu na euro te se predviđa kretanje tečaja između 7,20 i 7,45 s prosjekom od 7,33. Dosad je središnja banka intervenirala ukupno 11 puta te od banaka otkupila oko 1,1 milijardu kuna. Posljednje tri godine Hrvatska se gotovo isključivo zaduživala na domaćem tržištu kapitala, a očekuje se nastavak tog trenda kako se ne bi izravno utjecalo na rast vanjskog duga. Državna izdanja u strukturi obveznica u opticaju sudjeluju s visokih 90 posto, a u sljedećih nekoliko godina očekuje se smanjenje tog udjela jer se sve više korporativnih i municipalnih izdavatelja okreće tržištu kapitala kao izvoru dugoročnog financiranja.

Azija ostaje pokretač rasta

Stručnjaci smatraju da postoje dobre šanse za rast tržišta tranzicijskih zemalja jer visoka globalna likvidnost podržava cijene aktive u tim zemljama. Inflacija je umjerena osim u iznimkama poput Venezuele, Turske, Rusije i Argentine. Azija će i dalje ostati pokretač rasta, no regija će biti osjetljiva na ‘hard landing’ u SAD-u i Kini. Zemlje središnje i istočne Europe među kojima se nalazi i Hrvatska nalaze se u procesu dostizanja globalnog razvoja, a Latinska Amerika i Rusija bilježe nedostatak velikih korekcija na robnim tržištima. Pretpostavlja se i daljnja deprecijacija dolara.