Konstatacija analitičara londonske Kommerzbanke kako bi srpska valuta mogla postati žrtvom tzv. carry trgovine izazvala je u tamošnjim financijskim krugovima veliku pozornost. Riječ je o praksi investitora da posuđuju sredstva u zemljama s nižom kamatom i plasiraju ih u državama gdje je ta kamata visoka. Na taj način ostvaruju veliku zaradu. Prema ocjeni analitičara Kommerzbanke, srpsko financijsko tržište bilo bi zanimljivo krupnim igračima zato što je cijena zaduživanja u Srbiji za 11,25 posto viša nego u Europi, a čak za 13,25 posto viša nego u SAD-u.

Razorna snaga
Prema neslužbenim procjenama analitičara, koji se bave proučavanjem makroekonomskih prilika, u svijetu postoji oko 18 milijardi dolara slobodnog kapitala koji traži pogodna odredišta za njegovo plasiranje. Srbija je zbog visokih kamata na kredite što ih odobravaju poslovne banke postala jedno od pogodnih mjesta za plasiranje spekulativnog kapitala. Upozorenja se temelje na negativnim iskustvima u SAD-u u kojima je stvoren velik spekulativni balon na tržištu hipotekarnih zajmova. Razornu snagu carry trgovine osjetile su velike svjetske banke koje su platile cijenu od 140 milijardi dolara. Ocjena je kako bi za Srbiju cijena bila još pogubnija jer bi se zbog srpskog plitkog financijskog tržišta stvorio golemi spekulativni balon. Prema riječima Đorđe Đukića, profesora Ekonomskog fakulteta u Beogradu, bit atraktivnosti Srbije leži i onom dijelu u kojem banke mogu plasirati slobodna sredstva u repo operacije, odnosno u papire Narodne banke Srbije. U ovom trenutku kapital ima cijenu koja iznosi 15,5 posto. To znači da banke izvrše konverziju eura u dinare, prodaju ih, zatim kupe vrijednosne papire NBS-a i pri toj transakciji ostvare izuzetno visok prinos. Pritom se tečaj dinara prema euru u sljedeća tri mjeseca neće znatno mijenjati. I kada se sve to ima u vidu, banke će se poslije dva-tri mjeseca lako vratiti u euro. Srpski financijski stručnjaci smatraju da ne bi bilo dobro da se Srbija uključi u carry trgovinu jer se procjenjuje da bi to bio opasan potez. Srbija je “gladna” financijskog kapitala. Prema Božidaru Đeliću, vicepremijeru, zemlji je godišnje potrebno ulaganje oko 10 milijardi eura kako bi unaprijedila gospodarstvo i osposobila ga za konkurenciju na liberaliziranom svjetskom tržištu. Zbog slabe konkurentnosti Srbija u vanjskotrgovačkoj razmjeni bilježi golem deficit koji je lani iznosio više od osam milijardi dolara. I osim tolike gladi za inozemnim kapitalom stručnjaci ukazuju na opasnost ako se Srbija uključi u carry trgovinu. Sudionici takvog posla, ocjenjuje Boško Živković, profesor beogradskog Ekonomskog fakulteta, veliki su financijski igrači, sposobni da u kratkom vremenskom razdoblju obave krupne financijske transakcije.

NBS uvećao kamatu
Živković smatra da ako bi na srpsko financijsko tržište došao nabujali spekulativni kapital, to bi moglo bi ugroziti domaću središnju banku jer ne bi raspolagala odgovarajućim repertoarom mjera za intervenciju kojom bi suzbila štetne posljedice trgovine financijskim kapitalom. NBS će nastaviti sa zaoštravanjem monetarne politike najprije preko povećanja referetne kamatne stope koja od četvrtka iznosi 15,75 posto i za 6,5 indeksnih poena je veća nego na početku godine. Ulaganje u Srbiju je zbog visoke cijene kapitala rentabilan posao, ali ako inflacija bude rasla kako je krenula, zarada bi se mogla istopiti. U NBS-u smatraju da će ovogodišnji rast inflacije biti 12 posto, odnosno dvostruko veći od projiciranog, a upućeni predviđaju da će biti još i veći. Visoka rentabilnost spekulativnoga kapitala, prema ocjeni Boška Živkovića, cijena je visoke restriktivne bazne kamatne stope, što se u Srbiji ne događa prvi put.

Dinar prema euru oslabio za 0,6 posto

Dinar je u četvrtak oslabio prema euru za 0,6 posto, što je gotovo 50 para tako da je srednji tečaj eura prema službenoj listi Narodne banke Srbije 81,5153 dinara. Inače, dan prije tečaj eura bio je 81,0253 dinara, odnosno 49 para niži nego u četvrtak. Dinar je od početka tjedna oslabio za 0,94 posto jer je u ponedeljak srednji tečaj eura prvi put nakon 5. svibnja pao ispod 81 dinara. U tjednu prije izbora, odnosno 5. svibnja, eura je vrijedio 80,5 dinara, a u ponedeljak, 12. svibnja, tečaj koji je formiran u petak uoči izbora bio je oko 84 dinara.