Gazprom ozbiljno razmišlja o uspostavi maloprodajne mreže u Sloveniji i mogućoj dobavi naftnih derivata slovenskim poduzećima, ali konkretnih dogovora još nema, tvrdi izvor slovenskog Dnevnika. “Govorili smo o četiri konkretne teme: o uvjetima pogodbe između kompanije Gazprom i slovenskih distributera, privatizaciji Nafte Lendava, potencijalnoj izgradnji tranzitnog plinovoda kroz Sloveniju i prisutnosti Gazproma kao trgovca u maloprodaji naftnih derivata”, izjavio je u Moskvi nakon susreta s predsjednikom uprave ruskog naftnog giganta Gazproma Aleksejem Millerom slovenski ministar gospodarstva Andrej Vizjak. Dodao je kako konkretnih dogovora nema jer još nije postignut nikakav dogovor sa slovenskim distributerima. Još jedna okolnost o kojoj treba razmišljati je činjenica kako slovenska država ima većinski udjel u Petrolu, a dolazak ovako moćnog konkurenta na tržište značajno će utjecati na poslovanje Petrola. Najviše zaključaka doneseno je u vezi privatizacije Nafte Lendava, a Gazprom sad čeka odgovor slovenskih vlasti o načinu privatizacije državnog udjela u tom poduzeću. Osim Nafte Lendava, gotovo sve dogovoreno je i u vezi Gazpromove dostave plina Sloveniji. Vizjak je izjavio da su Rusi spremni povećati isporuke plina, ali pod dosad važećim uvjetima, na što je pristala i slovenska strana. O točnim količinama nije dogovoreno ništa, već samo to da se one moraju povećati, a konkretni brojevi ovise prije svega o mogućoj gradnji plinskih turbina. Slovenska vlada zasad planira izgradnju dvije turbine u Šoštanju i proučava mogućnost izgradnje treće u Trbovlju. Pitanje izgradnje turbina povezano je i sa zatvaranjem klirinškog duga. Miller je Vizjaku kao jednu od prednosti dogovora s Gazpromom predstavio i planove gradnje plinovoda, koji bi premrežio gotovo cijelu Sloveniju. Gazprom zbog novih globalnih trendova oživljava planove gradnje plinovoda Volga, koji bi iz Mađarske u Sloveniju ušao u Lendavu, a kroz Sloveniju bi došao do Trsta gdje bi se povezao na talijansku plinsku mrežu. Slovenski premijer Janez Janša jučer je u Moskvi pozvao je ruske poduzetnike da ulažu u Sloveniji. Prije oko stotinu ruskih sudionika susreta Janša je Sloveniju predstavio kao odlično mjesto za ulaganje zbog kvalitetne radne snage i dobrog strateškog položaja. Ruse je pozvao na sudjelovanje u drugom valu privatizacije koji bi uskoro trebao početi. Janša Ruse kao partnere u privatizaciji vidi prvenstveno u sektorima telekomunikacija, energetike i bankarstva. Jučer se Janša sastao i s ruskim predsjednikom Putinom s kojim je razgovarao o načinu vraćanja 129 milijuna dolara klirinškog duga. Slovenci su predložili povratak polovine sredstava u novcu, dok bi ostatak bio isporučen u plinskim turbinama i dostatnim količinama plina i nafte.