Združivanjem ljubljanske Abanke, kao treće, i kranjske Gorenjske banke, devete slovenske banke, njihovi se vlasnici namjeravaju približiti veličini prve slovenske banke NLB. Na slovenskoj bi bankarskoj ljestvici takva banka od mariborske NKBM preuzela drugo mjesto, a posljedično bi trebala postati važan igrač na bankarskoj sceni regije. Prve informacije o takvom nastanku nove slovenske banke pojavile su se nakon upravo završene uspješne dokapitalizacije Abanke koja je tako dobila 102 milijuna eura svježeg kapitala, a slovenskoj je javnosti detaljnije o tome za Delo FT govorio predsjednik Uprave Abanke Aleš Žajdela. Združivanjem banaka nastala bi banka s tržišnim udjelom većim od 13 posto, a uz to je u privatnom vlasništvu i sigurno bi kotirala na burzi. Slovenija bi dobila banku koju bi mogla pokazati strancima kad god predbace da su u Sloveniji sve banke u državnom vlasništvu, kaže Žajdela.

20 posto ukupne aktive
Osim toga što bi bila u privatnim rukama novonastala bi banka u svojim rukama imala više od 20 posto slovenskog bankarskog kapitala, više od 20 posto slovenske bankarske dobiti, mrežu s više od 250 bankomata, veliku mrežu poslovnica i važne poluge za jačanje nazočnosti na slovenskom tržištu te širenje svoje bankarske aktivnosti u široj regiji. Žajdela tvrdi da bi ta banka bila u vlasništvu slovenskog gospodarstva i zaključuje da je to sigurno dobra poslovna prilika za čiju se realizaciju isplati potruditi. Predsjednik Uprave Gorenjske banke Zlatko Kavčič ocjenjuje da je povezivanje s Abankom dugoročno opravdano. Banke bi združene u jednu bankarsku kuću mogle iskoristiti velike sinergijske momente koji proizlaze iz većeg potencijala koji daje kapital druge po veličini banke u državi, poslovna mreža, ušteda informatičke tehnologije, stvaranje mogućnosti za širenje poslovanja izvan Slovenije te povećane sposobnosti razvoja novih bankarskih proizvoda, objašnjava Kavčič i dodaje da pretežni dio vlasnika njegove banke takvo povezivanje podržava, ali konkretne aktivnosti tog procesa tek predstoje.

Komplementarne banke
Nerevidirani i nekonsolidirani podaci o prošlogodišnjem poslovanju pokazuju da je bilanca Abanke 3,44, a Gorenjske banke 1,75 milijardi eura, udio tržišta Abanke 8,1, Gorenjske banke 4,1 posto, kapital Abanke nakon upravo završene dokapitalizacije 340, a Gorenjske banke 375 milijuna eura, Abanka ima 880, a Gorenjska banka 408 zaposlenih, i dobit prije oporezivanja Abanke 46, a Gorenjske banke 65,4 milijuna eura. Znatan udio vlasništva Abanke (23,82 posto) i Gorenjske banke (41,3 posto) ima poslovna skupina Sava d.d. čiji predsjednik Uprave Janez Bohorič najavljeno povezivanje banaka podržava. Naglašavajući složenost postupka, Bohorič objašnjava da je poznato da su Abanka i Gorenjska banka po prednostima koje imaju zapravo komplementarne i međusobno bi se jako dobro dopunjavale, ali je dogovor njihovih dioničara vrlo važan uvjet za takvo povezivanje.

Zamršena vlasnička struktura

Što se tiče strukture dioničara, Žajdela za svoju banku kaže da žele da vlasništvom banke upravljaju tri skupine dioničara. Skupina Zavarovalnice Triglav bila je vlasnica dobre trećine dionica još prije nastanka dugoročnog strateškog dokumenta, a dvije su preostale skupine Sava d.d. iz Kranja i Zvon ena holding koje su u Abanku ušle nakon što su pozitivno ocijenili njezinu strategiju. Tako je stvorena vlasnička struktura s tri stupa koja drži 75 posto dionica Abanke koja je sada najveća privatna banka u Sloveniji premda je najveći dioničar, Skupina Triglav, u državnom vlasništvu, ali o prodaji većinskog paketa dionica sama ne može odlučivati nego samo konsezualno s ostalim velikim dioničarima. Abanka je skupina koja se probija na tržište zemalja bivše Jugoslavije gdje prati svoje komintente i poduzeća sa sjedištem u tim zemljama.