Ekonomisti pozdravljaju osnivanje fondova za gospodarsku suradnju, ali su dijelom skeptični prema rezultatima tog projekta. Prošlog je tjedna objavljen javni poziv privatnim ulagačima za sudjelovanje u fondovima rizičnoga kapitala, a zamišljeno je da se javno-privatna sredstva fondova ulažu u poduzetničke projekte za koje se procijeni da su perspektivni. Vlada na svaku kunu privatnoga kapitala po jednom fondu izdvaja jednu državnu kunu, a najviše do 300 milijuna kuna.

Maruška Vizek, znanstvena suradnica na Ekonomskom institutu, smatra da je Vladin poziv privatnim investitorima za sudjelovanje u fondovima rizičnoga kapitala pozitivan iskorak. “U Hrvatskoj nedostaje takav oblik financiranja kao što nedostaje i pravih poduzetničkih projekata. Da bi se pravi projekti zaista počeli događati, Vlada mora ne samo poticati fondove rizičnoga kapitala nego i rezati državnu potrošnju jer je to jedini način demotiviranja cijele klase takozvanih poduzetnika koji opstaju samo zato što posluju s darežljivom državom”, kazala je Vizek. O fondu kao pozitivnom iskoraku s Vizek dijeli mišljenje i Tomislav Ćorić, sa zagrebačkoga Ekonomskog fakulteta. “Možemo jedino žaliti što projekt nije pokrenut prije više godina. Najveći su dobitnici u ovom slučaju poduzetnici s dobro razrađenim projektima koji za pokretanje trebaju novac, a krediti su im nedostupni”, smatra Ćorić. Slično misli i Alen Kovač, glavni ekonomist Erste banke. “Ideju osnivanja fonda rizičnoga kapitala svakako treba pozdraviti. Izrazito je bitno da u ovim gospodarskim okolnostima, kada je percepcija rizika privatnog sektora povišena, država dio rizika preuzme na sebe te se time omogući pokretanje perspektivnih projekata”, ističe Kovač. Prema riječima ministra gospodarstva Đure Popijača, Vlada je za osnivanje fondova za gospodarsku suradnju izdvojila milijardu kuna, što bi trebalo pomoći u izlasku iz recesije. Međutim, Maruška Vizek ne misli kako je “treća Vladina mjera” spasonosno rješenje. “Vladina mjera zasigurno neće pomoći u borbi s recesijom jer mora proći dosta vremena od dodjeljivanja novca iz takvog fonda do konkretizacije poslovnog plana na temelju kojeg je novac dodijeljen. Takve mjere neće bitno utjecati na povećanje konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva koje se jedino može dogoditi kroz promjenu proizvodne osnovice”, ističe Vizek. Vizek smatra da rizični kapital nije dovoljan za promjenu proizvodne strukture ako izostane “koordinirana provedba industrijske politike i svih onih politika na koje se (…) oslanja”, smatra Vizek. Govoreći prošlog tjedna na konferenciji Private Equity u jugoistočnoj Europi, ministar Popijač je rekao kako se nada da će javno-privatni fondovi rizičnoga kapitala naći niz dobrih projekata. S ministrom se slaže i Tomislav Ćorić. “Mislim da brojnost projekata potencijalno zanimljivih fondovima rizičnoga kapitala neće predstavljati problem. Važno je što prije poduzetnicima predstaviti koncept fondova rizičnoga kapitala, načine financiranja i procedure koje trebaju biti krajnje pojednostavljene. Priželjkujem i nadam se da će pri procjeni projekata prednost imati projekti koji potiču novu proizvodnju i izvoznog su karaktera”, kazao je Ćorić. “Što se tiče interesa poduzetnika, uvjerenja sam da u Hrvatskoj postoji adekvatan broj kvalitetnih projekata te da su i poduzetnici zainteresirani za suradnju u obliku osnivanja fonda rizičnoga kapitala”, zaključuje Alen Kovač.

Quaestus

Broj ponuda skočio 50%
Veće zanimanje kompanija za alternativan način financiranja potvrdio je i čelni čovjek Quaestusa Borislav Škegro. Njegov fond rizičnoga kapitala Quaestus Private Equity ima čak 50 posto više ponuda za ulaganje. “Apsolutno imamo sve više ponuda, no to je rezultat potrebe za alternativnim vrstama ulaganja, a ne Vladinih namjera osnivanja fondova takve vrste”, kratko nam je rekao Škegro, ne želeći otkrivati točne brojke.