Investicijski fondovi u posljednjih se nekoliko godina bore za opstanak. Udar krize bio je toliko žestok da im je imovina sa 30 milijardi kuna pred kraj 2007. pala na samo osam u ožujku 2009., što je bila posljedica masovnog povlačenja investitora i žestoke korekcije na tržištima kapitala.

Od tada dio fondova je propao, a dio se spojio s drugim fondovima.Današnji investitori, s obzirom na gorak okus iz 2008. i 2009. godine, najviše ulažu u novčane fondove koji su najmanje rizični. Od ukupno 12,73 milijardi kuna, čak 9,6 milijardi nalazi se u novčanim fondovima. Trećinu novca u toj vrsti fondova drže fizičke osobe, na banke otpada 1,34 milijarde, dok 1,15 milijardi kuna drže osiguravajuća društva. Mirovinski fondovi povremeni su gosti u nočanim fondovima. Naime, često koriste te fondove kada se priprema neko izanje obveznica. Tako su primjerice, na kraju lipnja u novčanim fodnovima držali 2,18 milijardi kuna, a na kraju rujna samo 432 milijuna.U doba ekspanzije fondovske industrije, kada je većina ulagača novac investirala u dioničke i mješovite fondove, naknade za upravljanje tim fondovima bile su više nego danas."Ostvarujući velike povrate na ulaganja, udjelničari u fondu nisu previše pažnje polagali na troškove, a fondovska industrija je u tom razdoblju ostvarivala veoma pozitivne financijske rezultate.

S početkom globalne ekonomske krize i krahom tržišta, bijegom ulagača, a kasnije i gašenjem dijela fondova, društva za upravljanje su brojnim akcijama, među kojima su bili ukidanje ulaznih ili izlaznih naknada te smanjenje upravljačke naknade, pokušala zadržati ulagače u fondovima. S obzirom na trenutne rezultate većine društava za upravljanje fondovima i činjenicu da sada ulagači u Hrvatskoj uglavnom preferiraju fondove s niskim rizikom, uglavnom novčane, ne postoji previše prostora za daljnje smanjenje upravljačkih naknada", kaže Milan Senjanović, voditelj Front Officea Hypo Alpe-Adria Investa. Kako bi privukli investitore, društva za upravljanje investicijskim fondovima često imaju akcije. Tako do kraja ove godine četiri društva na portalu hrportfolio.hr nude pogodnije uvjete ulaganja. Fondovi Capital One i Capital Two na sve uplate i isplate do kraja godine neće naplaćivati ulazne i izlazne naknade, bez obzira na iznos ili rok ulaganja. Za udjele u fondovima Erste bond, Erste Adriatic Bond, Adiatic Equity do kraja godine neće se obračunavati izlazna naknada.Za dio fondova HPB Investa također se na sve uplate do kraja godine neće naplaćivati ulazna naknada.

Naknade prilikom prodaje udjela neće naplaćivati ni obveznički fond ZB Investa na sve udjele koji su kupljeni od 1. srpnja pa do kraja godine. Inače, kod ulaganja u investicijske fondove postoje četiri vrste naknada – ulazna, upravljačka, naknada depozitnoj banci i izlazna. Visina upravljačke naknade ovisi o vrsti fonda, a u pravilu naknada raste s rizikom fonda."Fondovi s većim rizikom imaju i veće naknade za upravljanje i naknade depozitnoj banci, dok su naknade nadzornom tijelu u relativnom iznosu niske, a naknade revizorskoj kući se obračunavaju u apsolutnom iznosu", objašnjava Senjanović.Za ilustraciju, naknade za upravljanje fondovima Hypo Investa su slijedeće: za HI-growth dva posto, HI-balanced 1,75%, HI-conservative 1,25% i za HI-cash 1%. U 2012. godini, ukupni troškovi naknada u relativnom iznosu su po pojedinom fondu iznosili kako slijedi: HI-growth (dionički fond) 2,58%, HI-balanced (mješoviti) 2,22 posto, HI-conservative (obveznički) 2,53 posto i HI-cash (novčani) 1,27 posto. "Upravo toliki prinos bi fond trebao imati u toj godini da bi ulagatelj bio na nuli. Naravno, tu nisu uračunati eventualni troškovi izlaznih naknada, koji ovise o trajanju ulaganja. Što je ulaganje dulje, izlazne naknade se smanjuju, a ovisno o tipu fonda, nakon određenog vremena se i ukidaju", kaže Senjanović.

"Dionički fondovi imaju najveću upravljačku naknadu koja u Neta Capitalu iznosi tri posto na godišnjoj razini, dok za mješoviti i novčani fond naplaćujemo naknadu za upravljanje dva odnosno 1,1 posto. Ovdje je važno napomenuti da se spomenuta naknada ne naplaćuje odmah pri kupnji udjela nego se trošak obračunava svaki dan u odgovarajućem iznosu, tj. rasporedi se na cijelu godinu. Ulagatelj koji ulaže podjednake iznose u naš dionički, mješoviti i novčani fond na godišnjoj razini plaća upravljačku naknadu od 2,03 posto", objašva Dario Vilović iz Neta Capitala. Naknada depozitnoj banci se također obračunava svaki dan, a za fondove pod upravljanjem društva Neta Capitala na godišnjoj razini iznosi 0,125 posto za novčani fond te 0,14 posto za ostale fondove. "Ulagatelj koji investira podjednake iznose u naš dionički, mješoviti i novčani fond na godišnjoj razini plaća naknadu depozitnoj banci u iznosu od 0,135 posto", kaže Vilović.Stoga, da bi investitor zaradio nakon što plati sve naknade, fond menadžeri moraju ostvariti dobre prinose.

Za primjer smo uzeli malog ulagača koji bi uložio 1000 kuna u tri fonda."Ulagatelj koji je investirao po 1000 kuna u tri različita fonda na godišnjoj razini platit će naknadu od 105,05 kuna, odnosno 3,5 posto od ukupne investicije. Upravo toliko je potrebno zaraditi da ulagatelj bude na nuli. Naravno, ulagatelji koji se odluče na veće investicije su u startu u boljoj poziciji jer se smanjuje ulazna naknada. Važno je napomenuti da društvo za upravljanje može osim upravljačke naknade i naknade skrbničke banke na teret imovine fonda zaračunavati i druge troškove s tim da je sveukupni trošak ograničen na 3,5 posto godišnje", ističe Vilović. Prilikom kupnje udjela u nekom od fondova, investitori bi trebali obratiti pažnju u koji fond ulažu, na kojim tržištima taj fond investira kao i povijesne prinose.

"Racionalan ulagač treba se kvalitetno informirati, realno procijeniti svoju financijsku situaciju i odrediti dostižne ciljeve. U vrijeme euforije na tržištu bio je prisutan veći broj ulagača koji su htjeli u vrlo kratkom vremenu ostvariti vrlo visok prinos, a da se nisu informirali o mogućim rizicima takvog ulaganja. Posljedica toga je bio naglašen pad tržišta zbog naglašene nervoze koja je uslijedila ulaskom u krizu. Vjerujemo da su danas ulagači ipak informiraniji, educiraniji te da su spremni postaviti svoje ciljeve u realne okvire", smatra Josip Glavaš, predsjednik Uprave Erste Investa. Senjanović dodaje da bi nužno bilo i proučiti povijesne prinose pojedinog fonda, iako oni nisu garancija budućih prinosa. S time se slaže i Vilović, ali na povijesne prinose svakako treba obratiti pozornost."Visina naknada također nije ključna ako fond menadžer relativno više naknade kontinuirano opravdava boljim rezultatima od prosjeka industrije. Osim toga, u skladu s averzijom prema riziku i očekivanim prinosima svakog potencijalnog ulagatelja, iznimno je važno upoznati se s načinom rada i metodama odabira investicija koje društvo za upravljanje fondovima koristi. Upravo to je ključna razlika od fonda do fonda", zaključuje Vilović.

Popust na iznos ulaganja

Investicije bez ulaznih naknada

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Zašto su važni iznosi i rokovi ulaganja? Naime, u velikoj većini slučajeva, što je iznos ulaganja veći, to je naknada manja. U slučaju velikih iznosa, primjerice milijun kuna, ne naplaćuju se ulazne naknade. Isto tako, što ulagač duže drži novac u nekom fondu veća je vjerojatnost da mu izlazna naknada bude manja. Primjerice, u spomenutom dioničkom fondu Erste Investa, Adriartic Equity, izlazna naknada za ulaganja kraća od šest mjeseci je dva posto, između šest i 12 je jedan posto, a za ona duža od godine dana se ne naplaćuje.