Kako bi podržala oslabljeno gospodarstvo i obnovila povjerenje u američki financijski sustav, američka središnja banka – Federalne rezerve (FED), u utorak je smanjila referentnu kamatnu stopu za 0,75 posto, na 2,25 posto. “Akcija, kombinirana s onima prije poduzetim, uključujući mjere za jačanje likvidnosti tržišta, s vremenom treba pomoći u promicanju umjerenog rasta i ublažiti rizike gospodarskih aktivnosti”, kaže se u priopćenju koje je Odbor FED-a za otvoreno tržište objavio u utorak nakon sastanka u Washingtonu. Iako je to smanjenje jedno od najvećih u povijesti FED-a, investitori su se nadali većem smanjenju, odnosno očekivali su kamatnu stopu manju za jedan cijeli postotni bod. Od prošloga rujna FED je smanjivao kamatne stope šest puta, od toga dvaput u ovogodišnjem siječnju. S posljednjim smanjenjem kamatna je stopa daleko ispod stope inflacije što znači da je “prava” stopa, odnosno realna stopa u koju je ukalkulirana inflacija ispod nule. Isto tako FED-ova stopa daleko je ispod stope Europske središnje banke (četiri posto) te stope Engleske središnje banke (5,25 posto). Nakon objave o smanjenju stope počele su rasti dionice na američkim burzama, pa je tako indeks Dow Jones zabilježio rast od 3,5 posto.

Veća očekivanja ulagača
S druge strane Europska središnja banka (ECB) odlučna je u namjeri da neće smanjivati kamatne stope. Yves Mersch, guverner središnje banke Luksemburga, te član ECB-ova odbora koji odlučuje o stopama, kazao je kako je gospodarstvo 15 članica eurozone zdravo, posebno usporediviši ga s američkim gospodarstvom. Da bi umanjio strahovanja da europske banke neće htjeti posuđivati kapital jedna drugoj, ECB je u utorak donio odluku da u novčana tržišta zemalja koje koriste euro “upumpa” novih 25 milijardi eura. Točnije rečeno, ECB je na svojih uobičajenih ponuđenih 177 milijardi dodao još 25 milijardi pa je iznos dosegao 202 milijarde eura. Potražnja je bila još veća, pa je tako 336 financijskih institucija dalo ponuda za više od 295 milijardi eura. Američki investitori ipak su se nadali većem smanjenju FED-ove stope, ali šefovi FED-a nisu bili previše oduševljeni ni s tim smanjenjem jer su još prije svega tjedan dana najavljivali smanjenje za najviše pola postotnog boda. No očekivanja su bila tako visoka da je postojao rizik novog paničnog prodavanja ako bi stopa bila smanjenja za manje od 0,75 posto tako da središnjim bankarima nije preostalo mnogo izbora. Smanjenje referentne kamatne stope obično vodi i manjim stopama na hipoteke, potrošačke zajmove te komercijalne kredite.

Kolaps tržišta
Čelnici FED-a frustrirani su činjenicom da njihova prijašnja smanjenja nisu uspjela umanjiti dugoročne kamatne stope koje su najrelevantnije za širenje poslovanja ili kupovanja nekretnina i automobila. Analitičari smatraju da je dobar dio uzroka u činjenici da su manje kratkoročne stope samo djelomično povezane s osnovnim problemom koji drma kreditnim tržištima i gospodarstvima. U pitanju su, naravno, golemi gubici uzrokovani kolapsom tržišta nekretnina te zajmovima koji su “hranili” taj nekretninski mjehur od sapunice. Naime, do 14. ožujka najveće svjetske financijske kuće prijavile su najmanje 195 milijardi dolara gubitaka vezanih za tržište hipotekarnih kredita u SAD-u. “Opasnost od opadanja rasta i dalje je prisutna”, upozorio je odbor FED-a te najavio da će “pravodobno djelovati kada bude potrebno kako bi podupro održivi gospodarski rast i stabilnost cijena”. Odbor guvernera također je izglasao smanjenje diskontne stope, cijene izravnih zajmova središnje banke, na 2,5 posto. FED je od početka kolapsa američkog tržišta drugorazrednih hipotekarnih kredita diskontnu stopu smanjivao osam puta.

Sukob dioničara i vlasnika obveznica Bear Stearnsa

Samo dan nakon je što je hitna prodaja Bear Stearnsa uzdrmala financijski svijet, nastavljaju se kontroverze o planu JPMorgana za njegovo preuzimanje. S jedne strane “rova” su vlasnici obveznica banke koji se zalažu za realizaciju plana u nadi da će tako tvrtka biti spašena od bankrota, a njihove investicije osigurane. Drugi “tabor” predstavljaju dioničari Bear Stearnsa, u kojem je i mnogo samih zaposlenika banke koji se nadaju promjeni dogovora u nadi da će tako podići cijenu dionice. Naime, JPMorgan je ponudio samo dva dolara po dionici. I jedna i druga strana u utorak su očajnički kupovale dionice. Tako je u jednom trenutku njihova cijena dosegla čak 8,50 dolara, što je više nego četiri puta više od Morganove ponude.