Iako najnovije istraživanje pokazuje da su banke u eurozoni dovoljno kapitalizirane da se bez problema mogu nositi s krizom uzrokovanom pandemijom, Europska središnja banka (ECB) i dalje traži da se od isplate dividendi suzdrže najmanje do početka iduće godine. No, slične mjere mogu se očekivati i od Hrvatske narodne banke (HNB).

Fokus na kapitalne resurse

U priopćenju koje je ECB objavio u utorak stoji kako bi europske banke trebale suspendirati isplate dividendi barem do siječnja 2021., a regulator ih je pozvao i da budu „ekstremno umjerene“ u dodjeli novčanih nagrada menadžmentu.

„Znamo da investitori nisu bili pretjerano zadovoljni našom odlukom, ali smatramo da je to neophodni potez koji se mora povući u ovoj fazi povećane nesigurnosti. Važno je zatražiti od banaka da fokusiraju svoje kapitalne resurse na kreditiranje i apsorpciju gubitaka“, kaže Andrea Enria, čelnik ECB-ova regulatornog odbora, a prenosi Financial Times.

Podsjetimo, u ožujku je ECB zatražio od banaka u eurozoni da ne isplaćuju dividende barem do listopada. Zadržavanje dobiti ove je godine hrvatskim bankama naložila i Hrvatska narodna banka.

Na upit kakav je stav regulatora prema isplatama dividende tijekom iduće godine, iz HNB-a su poručili da su u njihovom središtu pažnje u sljedećem kratkoročnom razdoblju restrukturiranje kreditne aktivnosti te osiguranje adekvatne kapitaliziranosti banaka.

„U 2020., s obzirom na moratorije uvedene na otprilike 20 posto izloženosti banaka, očekuje se smanjenje kamatnih prihoda te lagano povećanje troškova ispravaka vrijednosti, no s minimalnim utjecajem na adekvatnost kapitala banaka.

Snažan pad dobiti

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Pod utjecajem smanjenoga operativnog prihoda, uz istovremeni rast troškova ispravaka vrijednosti, profitabilnost će se banaka u 2020. smanjiti.

Nakon što je u prvom tromjesečju operativni prihod smanjen zbog realiziranih tržišnih gubitaka po financijskim instrumentima, do kraja godine do izražaja će doći i učinak promjene strukture portfelja u smislu rasta udjela kredita državi koji se odobravaju po nižim stopama, uz istovremeni pad gotovinskih kredita stanovništvu, koji su u 2019. bankama donosili trećinu kamatnog prihoda“, ocjenjuju u HNB-u.

Privremeni nerevidirani podaci za prvo tromjesečje upućuju na smanjenje bruto dobiti od 22,7 posto. U promatranom razdoblju zabilježen je pad svih sastavnica operativnog prihoda, no nominalno najveći doprinos padu došao je od dijela nekamatnog prihoda koji su pali za 77,4 posto.

Istodobno, neto kamatni prihod pao je za 3,7 posto, neto prihod od provizija i naknada za 6,3 posto, a ukupni neto prihodi iz poslovanja za 10 posto. „U travnju i svibnju zabilježena je još snažnija kontrakcija neto dobiti pa je u prvih pet mjeseci za gotovo 40 posto niža nego u istom razdoblju prethodne godine“, tumače u HNB-u.