Od početka iduće godine u domaći bankovni sustav uvodi se novina – nacionalna referentna kamatna stopa koja će služiti za transparentniji izračun cijene potrošačkih kredita.

Bolja zaštita potrošača nije, nažalost, domaća ideja već posljedica promjena europske direktive koja će ojačati prava klijenata i ograničiti banakama dosadašnju praksu jednostranog mijenjanja kamata. No, potrošački krediti čine tek manji dio zaduženja građana; na one stambene kojih je u otplati više od 58 milijardi kuna te promjene neće se odnositi.U siječnju na snagu stupaju izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju koje propisuju da banke mogu mijenjati varijabilni dio kamatne stopu samo na temelju ranije utvrđenih parametara. To mogu biti, između ostalog, europske referentne kamatne stope (primjerice Euribor i Libor), indeks potrošačkih cijena te premija na kreditni rizik države. Budući da u Hrvatskoj, zbog specifičnosti monetarnog sustava ne postoji referentni kamatnjak, Hrvatska udruga banaka (HUB) napravila je vlastiti izračun. U dogovoru s bankama HNB je prošli tjedan po prvi puta u povijesti objavio trošak izvora financiranja banaka, odnosno brojke koliko banke zaista plaćaju posuđeni novac: depozite građanima i tvrtkama te kreditne linije od drugih institucija i matičnih banaka. Taj trošak bit će baza za izračun nacionalne referentne kamate i središnja banka će ga objavljivati redovito na svojim internetskim stranicama.

"Hrvatska udruga banaka odlučila je, koristeći isključivo javno objavljene podatke HNB-a, definirati Nacionalnu referentnu stopu prosječnog troška financiranja hrvatskog bankovnog sektora (NRS)", objavila je Udruga banka u petak dodajući da je razvijena metoda transparentna i jednostavna. Nacionalna referentna kamata predstavljat će prosječnu kamatu koju bankovni sustav plaća za posudbu novca iz kojeg odobrava kredite. Ona će biti temelj za izračun varijabilnog dijela u kamatnoj stopi na potrošačke kredite, dok na fiksni dio konačne cijene kredita neće imati utjecaja. HUB će izračunavati tri vrste NRS-a po pojedinim izvorima novca te za najvažnije važnije valute za razdoblje od tri, šest i dvanaest mjeseci, a izračun će vrijediti do objave novih tromjesečnih podataka HNB-a.U "šumi brojaka" koje je središnja banka objavila ilustrirajući trošak posuđenog novca može se iščitati da je ukupni trošak po svim valutama u trećem tromjesečju godine pao 2,7 posto u odnosu na kraj lipnja, a u usporedbi s prvim kvartalnom trošak je manji pet posto."Sama po sebi ta brojka ne znači mnogo jer se mora staviti u odnos sa osnovicom koja je također pala", kaže ekonomist Velimir Šonje. Zarada banaka na razlici kamata koje plaćaju na depozite i koje naplaćuju na kredite, neto kamatna marža, nalazi se u padu, kaže Šonje. "Glavni razlog do trećeg kvartala bio je rast cijene izvora, no u onda je on zaustavljen što je potvrđuju podaci HNB-a. S druge strane, prosječno naplaćena aktivna stopa je stagnirala, da bi u trećem tromjesečju blago pala pa je rezultat nastavak pada neto kamatne marže", kaže Šonje ističući da je to u skladu s pokazateljima koji ukazuju na nastavak pada dobiti banaka u trećem kvartalu.