Nakon što je SAD odgodio primjenu strožih propisa o visini kapitala što je srž nove regulative Basela III, o istom potezu razmišlja se i u vrhu Europske unije.

Službeni stav zasad ostaje nekompromisna primjena novih pravila od početka iduće godine, no neslužbeni izvori potvrđuju da se i u Bruxellesu ozbiljno razmatra odgoda kako se europske banke ne bi dovele u nepovoljniji položaj od američkih rivala. Sjedinjene Države odustale su od prije dogovorenog roka u siječnju 2013. čime su potkopale globalni baselski sporazum osmišljen da spriječi ponavljanje financijske krize iz 2008. Ta je odluka izazvala dileme u Europskoj komisiji pa je Michel Barnier, povjerenik za unutarnje tržište i usluge, uputio pismo u kojem je izrazio zabrinutost čelniku FED-a Benu Bernankeu i ministru financija Timothyju Gartneru. Europske banke služeno su zatražile od briselske administracije odgodu Basela III. "Tražim od dužnosnika da uzmu u obzir problem neravnopravnosti koji generira takva američka odluka. Pozivam vas da razmotrite mogućnost da slijedite primjer američkih vlasti i pokažete razumijevanje za praktične posljedice usklađivanja s novim propisima određivanjem realnog datuma za stupanje na snagu novih obveza za europske banke", napisao je Barnieru čelnik Europske bankovne federacije Christian Clausen.

Neslužbeni signali govore da bi umjesto prvog siječnja 2013. provedba strožega regulatornog okvira u Europi mogla biti pomaknuta za nekoliko mjeseci prema sredini godine. "Štogod da se dogodi, novi zakon ne može stupiti na snagu 1. siječnja, sredina godine je realističnija", rekao je Reutersu neimenovani dužnosnik Europske unije. Moguća je i odgoda dulja od šest mjeseci u slučaju da diplomati i zakonodavci ne postignu novi dogovor u tom vremenu. Basel III. zamišljen je da se uvodi postupno u fazama od početka 2013. do 2018. godine. Riječ je o novom globalnom bankovnom standardu za pitanja kapitalne adekvatnosti, otpornosti banaka na stresove i rizik likvidnosti.