Zemlje koje će za svoje banke tražiti novčanu pomoć iz trajnog europskog kriznog fonda i same će morati podnijeti dio financijskog tereta.

Prema nacrtu plana koji je krajem prosinca kolao među europskim ministrima financija, države u problemima bit će prisiljene zajedno s fondom, Europskim stabilizacijskim mehanizmom vrijednim 500 milijardi eura, ulagati u posrnule banke ili tom fondu garantirati zaštitu od eventualnih gubitaka, doznaje Financial Times.Takav razvoj događaja je iznenađenje jer se dosad rješenje dužničke krize vidjelo u razbijanju začaranog kruga između banaka u problemima i prezaduženih država. Milijarde eura kojima su Cipar, Španjolska i Irska spašavale svoje bankovne sustave nakon pucanja balona na tržištu nekretnina dovele su do eksplozije javnog duga u tim zemljama i velike nervoze ulagača prema njihovim vrijednosnicama. Zbog rasta cijene zaduživanja Irska i Cipar zatražile su pomoć fonda za spas, a službeni Madrid mogao bi učiniti isto.Europski čelnici lani u lipnju dogovorili su mogućnost da fond direktno rekapitalizira banke čime bi se troškovi spašavanja maknuli s država, a javne financije oslobodile utega koji je u slučaju Irske dosegnuo 40% BDP-a. No Europska komisija napravila je prijedlog koji bi prisilio vlade članica da unatoč fiskalnim problemima prvo odriješe nacionalnu "kesu" i stabiliziraju banke prije nego bi ESM u njih ulijevao kapital. U slučaju da nakon spašavanja banaka zemlji zaprijeti nesolventnost, nacionalna vlada svejedno bi morala obeštetiti ESM u slučaju gubitka ili dati garanciju da će fond dobiti natrag svoj novac.

'Još smo daleko'
Službenih komentara na prijedlog zasad nema, no do donošenja konačnog rješenja na ljeto prijedlog bi se mogao znatnije izmijeniti. "Rasprava je u tijeku i imamo mandat Europskog vijeća da finaliziramo pregovore do lipnja", kazao je neimenovani europski dužnosnik uključen u razgovore. Dio analitičara koji prate europsku krizu komentirao je da su se zemlje prerano "opustile" računajući na direktne kapitalizacije banaka iz ESM-a. "Još smo daleko od čistog prekida veze između banaka i države", rekao je za FT Mujtaba Rajtman iz Eurasia grupe. Njemačka, Nizozemska i Finska, zemlje koje nemaju problema s bankama, ali uvelike pridonose ESM-u, od početka su se protivile ideji da se dugovi banaka jednostavno prebace iz njihovih bilanci na fond. Osim činjenice da bi jedni više povlačili nego uplaćivali, pitanje je kako tretirati direktnu kapitalizacija. "Premda je inzistiranje da države garantiraju za novac suprotno ideji razbijanja 'začaranog kruga' banaka i države, povlačenje novca iz ESM-a u banke bez toga bi se moglo tumačiti kao subvencioniranje privatnog sektora državnim novcem (jer 17 država članica uplaćuje u ESM), a što je suprotno europskim pravilima", kaže jedan domaći analitičar koji je želio ostati anoniman.

Neće ići glatko
"Radi se o očekivanom sukobu država u problemima s tvrdim njemačkim stavovima", kaže glavni ekonomist SG-Splitske banke Zdeslav Šantić: "Procedura usuglašavanja stavova neće ići glatko posebice zbog ovogodišnjih izbora u Njemačkoj i Italiji što povećava rizike da će prevladati nacionalni interesi, a ne zajednički."