Povijest se ponavlja. Gotovo točno godinu dana prošlo je od posljednjih medijskih napisa koji su signalizirali da se u Bruxellesu kroje planovi za drastično povećanje financijskih kapaciteta kojima bi se Europu obranilo od krize. U to vrijeme, sredinom listopada 2011., plan povijesnog restrukturiranja duga Grčke bio je tema broj jedan, kao i pitanje kako spriječiti da problemi te zemlje ne “zaraze” ostatak Europe. Upravo u tom smislu tada je prvi put spomenuto, iako nikada potvrđeno, da bi se europska monetarna unija od “grčkog sindroma” mogla braniti s čak dva bilijuna eura.

Isti iznos, drugi fond
Sada slušamo istu priču, isti je i iznos, samo su okolnosti ponešto izmijenjene i to nagore. Prelijevanje krize nije bilo zaustavljeno, financijski kolaps danas prijeti Španjolskoj, moguće i Italiji. U Bruxellesu zato opet raspravljaju o masivnom financijskom štitu koji bi trebao spriječiti buduće recesijske kalvarije u zoni eura. Doduše, sada je riječ o “upumpavanju” novca u trajni krizni fond – Europski stabilizacijski mehanizam, a prije godinu dana govorilo se o ojačavanju njegova prethodnika Europskog fonda za financijsku stabilnost. U ponedjeljak je zamjenik njemačkog ministra financija Steffen Kampeter djelomično potvrdio ono što su novinari lista Der Spiegel objavili dan prije – da bi se kapaciteti ESM-a, Europskog stabilizacijskog mehanizma, mogli učetverostručiti s aktualnih 500 milijardi na već spomenuta dva bilijuna eura. “Odluči li Europa povećati kapacitete Europskoga stabilizacijskog mehanizma, a o tome se upravo razgovara, naravno da ćemo u proces odlučivanja uključiti i Bundestag”, izjavio je Kampeter Bloombergu. Unatoč potvrdi iz Berlina detalji o tome kako bi se konkretno povećali financijski kapaciteti ESM-a još nisu posve jasni, spominje se tek da bi novac osim samih država trebali osigurati i privatni investitori. Prema saznanjima Der Spiegela, Njemačka načelno podržava ideju o jačim zajmodavnim kapacitetima trajnoga kriznog fonda, no nasuprot njoj postavila se Finska koja barem zasad ne namjerava glasovati “za”. Tko će u tom srazu prevagnuti, trebalo bi uskoro biti poznato jer je najavljeno da će ESM profunkcionirati već 8. listopada za kada je najavljen i prvi sastanak njegova vodstva.

Hoće li Madrid pokleknuti?
Dok čekamo na konkretnije informacije, u Bruxellesu se, kao lani o Grcima, sada pregovara o Španjolcima. Kako smo u ponedjeljak pisali, glavna tema su uvjeti koje bi Španjolska trebala ispuniti bude li na kraju ipak zatražila europsku financijsku pomoć. Budući da se premijer te zemlje Mariano Rajoy nedavno pobunio protiv scenarija u kojem će mu “netko izvana nametati gdje i koliko mora rezati” te da već dugo izbjegava poslati zahtjev za punim “bailoutom”, pregovori vjerojatno ne idu glatko. Budući da je najavljeno da će nacrt briselskog plana pomoći toj zemlji biti objelodanjen već za koji dan, Rajoy bi se mogao naći u vrlo nezahvalnoj situaciji “uzmi ili ostavi”, bolje rečeno uzmi ili bankrotiraj. A koliko će eventualnom bankrotu Španjolske pridonijeti problematične banke u toj zemlji također će se doznati ovoga tjedna kada bi vlada u Madridu trebala objaviti rezultate detaljnog “češljanja” stanja u financijskom sektoru zbog čijih je nedaća već zatražila pomoć Europe koja joj je u tu svrhu osigurala 100 milijardi eura.

Francuzi: dajte Grcima još vremena

‘Izlazak Grčke mogao bi biti početak kraja europskog projekta’
Europski lideri trebali bi Grcima dati više vremena da ispune uvjete 174 milijarde eura vrijednog paketa pomoći. Stav je to koji je javno obznanio francuski premijer Jean-Marc Ayrault. On je uvjeren da bi izlazak grčke iz eurozone mogao biti početak kraja europskog projekta i zato poziva da se vladi u Ateni daju dodatne dvije godine da ispuni obećano. Nije propusti dodijeliti “packu” svojim europskim kolegama. “S jedne strane grčka kriza traje 2,5 godine, a ta zemlja predstavlja tek 2% eurozonina BDP-a, a s druge strane svi europski lideri nisu uspjeli ispuniti svoje obveze, odnosno odgovornosti na vrijeme”, rekao je. Grčka je opet tema pregovora, navodno postoji mogućnost još jednog velikog otpisa njezinih dugova.