Globalna valutna tržišta ponovno su u pokretu, potaknuta kombinacijom novih američkih carina, tvrdokorne inflacije i promjena u politikama središnjih banaka. Dok američki dolar pokazuje znakove slabosti, neke druge valute koriste priliku za jačanje.

Euro (EUR) doživljava značajan uspon, potaknut najavama velikih ulaganja unutar Europske unije. Ključni pokretač je nedavna odluka čelnika EU o izdvajanju masivnih 500 milijardi eura za obrambene inicijative, što predstavlja oko 3,8% BDP-a bloka. Ova značajna fiskalna injekcija ne samo da šalje snažnu političku poruku, već ima potencijal potaknuti gospodarski rast i inflaciju u nadolazećim kvartalima.

Strategija pregovaranja

Zašto tehnološki lideri šute dok Trump kroji izuzeća i carinama briše tržišnu vrijednost?

Ovakav razvoj događaja mogao bi utjecati i na politiku Europske središnje banke (ECB). Očekivanja daljnjih rezanja kamatnih stopa sada su smanjena, jer bi fiskalni poticaj mogao održati inflaciju. Manje rezanja kamatnih stopa obično znači jaču valutu. Tečaj EUR/USD već pokazuje uzlazni trend, a neki analitičari vide potencijal da dosegne razinu od 1,1500 ako se trenutni trendovi nastave. Njemački prijedlozi za povećanje potrošnje na obranu i infrastrukturu dodatno su osnažili euro, koji je zabilježio snažan rast u odnosu na dolar.

Japanski jen se vraća u igru

Nakon godina izuzetno niskih kamatnih stopa, japanski jen (JPY) pokazuje znakove oporavka. Suočena s inflacijom koja je 34 mjeseca zaredom iznad ciljanih 2,0%, Banka Japana (BoJ) konačno poduzima korake prema normalizaciji monetarne politike i podizanju kamatnih stopa. Ovo mijenja percepciju jena, koji je dugo smatran stabilnom, ali niskoprinosnom valutom.

Jen je ove godine ojačao oko 6% u odnosu na dolar, potaknut ne samo višim domaćim kamatnim stopama već i statusom “sigurnog utočišta” u turbulentnim vremenima. Investitori koji žele zaštitu od rizika usporavanja američkog gospodarstva okreću se Japanu. Dodatno, vijesti o značajnim povećanjima plaća u japanskim tvrtkama mogle bi potaknuti BoJ na brže podizanje stopa, čineći jen još privlačnijim. Iako se očekuje volatilnost dok se tržišta prilagođavaju, neke prognoze vide tečaj USD/JPY bliže razini od 132,00.

Američki dolar pod pritiskom

Glavni pokretač promjena na valutnom tržištu je slabljenje američkog dolara (USD). Najava novih, sveobuhvatnih carina od 10% na uvoz u SAD, uz ciljane više stope za određene zemlje i sektore, unijela je značajnu nesigurnost. Iako je cilj poticanje domaće proizvodnje, ove mjere povećavaju rizik od rasta cijena i usporavanja američkog gospodarstva. Federalne rezerve (Fed) signalizirale su samo jedno smanjenje kamatnih stopa ove godine, što dodatno pritišće dolar, koji je od početka godine izgubio preko 4%.

Britanska funta (GBP) također bilježi rast, djelomično zahvaljujući snažnim trgovinskim vezama s Eurozonom. Očekivani gospodarski poticaj u EU mogao bi pozitivno utjecati na potražnju za britanskim izvozom. Uz to, postojana inflacija u Ujedinjenom Kraljevstvu navodi Banku Engleske (BoE) na oprez s rezanjem kamatnih stopa, što dodatno podržava funtu.

Nisu sve valute na dobitku. Kanadski dolar (CAD), australski dolar (AUD) i novozelandski dolar (NZD) suočavaju se s pritiskom zbog usporavanja globalnog rasta i trgovinskih napetosti. Iako su Kanada i Meksiko izuzeti iz posljednjeg kruga američkih carina, CAD pati zbog sporijeg domaćeg rasta. AUD i NZD, kao valute vezane uz sirovine, pogođene su zabrinutošću oko kineskog gospodarstva i očekivanim smanjenjem kamatnih stopa od strane njihovih središnjih banaka (Reserve Bank of Australia i Reserve Bank of New Zealand).

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Unatoč očekivanjima da će juan (CNY) biti među najvećim žrtvama američkih carina, kineska valuta pokazuje iznenađujuću otpornost, čak i blago jačajući prema dolaru. Jedan od razloga je što su druge azijske valute jačale više, čime je juan zapravo postigao relativnu deprecijaciju prema ključnim trgovinskim partnerima, pomažući izvoznicima.

Švedska kruna (SEK) zabilježila je snažan rast od 9% prema dolaru, dosegnuvši najviše razine od kraja 2023. Analitičari to pripisuju dobrim performansama europskih dionica, nadi u prekid vatre u Ukrajini, poboljšanim švedskim ekonomskim izgledima te činjenici da je Švedska snažno zastupljena u europskom obrambenom sektoru, koji trenutno jača.