Uzimajući u obzir brojke iz ovogodišnjeg proračuna, Vlada u 2013. neće ostvariti ciljeve postavljene Zakonom o fiskalnoj odgovornosti, stoji u najnovijoj analizi "Fiskalna pravila u regiji SIE" koju je izradila Erste Grupa.

Iako taj zakon, koji je stupio na snagu početkom 2011. godine, ne određuje najvišu razinu duga države, cilj mu je svake godine rezanjem državne potrošnje od jedan posto BDP-a doseći primarni suficit proračuna. Kada se to ostvari, idući cilj je osigurati cikličan proračun, što u ovim trenucima nije toliko važno, piše analitičar Erstea Juraj Kotian. "Prema zakonu, Vlada mora Saboru prijaviti svako kršenje tog propisa, nakon čega bi trebalo slijediti glasovanje o nepovjerenju Vladi. Međutim, promatrajući trenutnu situaciju, takvo što neće se dogoditi", smatra Kotian. Ističe da su rejting agencije negativno ocijenile predanost Vlade u provođenju zakona, a potencijalni amandmani na zakon nisu ni na vidiku.

"Kretanje javnog duga i financijskih tržišta ukazuju na ograničen manevarski prostor u srednjem roku", zaključuje Kotian. Za razliku od Hrvatske u kojoj je fiskalna konsolidacija praktički stala, države srednje i istočne Europe na znatno su boljem putu. Ako nastave s rastom i realnim povećanjem državne potrošnje manjim od jedan posto BDP-a godišnje, neće morati povećavati poreze. Osim toga, Češka, Poljska, Slovačka i Rumunjska imaju veći potencijal za rast i manji dug od ostalih članica EU, što im omogućuje veću potrošnju, stoji u analizi. 

Mađarska

Trajnije mjere konsolidacije

Mađarska bi ovoga ljeta mogla dovršiti EDP (procedura za prekomjerni deficit), osim ako joj Europska komisija ne predvidi deficit veći od 3 posto BDP-a za 2013.-2014 godinu. To bi se moglo dogoditi jedino zbog izostanka promjene fiskalne politike i isteka nekih privremenih mjera, smatraju analitičari Erstea. Kako bi izbjegla taj rizik, Mađarska bi u drugom tromjesečju mogla najaviti trajnije mjere konsolidacije.