Prema predviđanjima Societe Generale, Europska središnja banka (ECB) neće stati na 4 postotnim kamatnim stopama. Prema procjenama makroekonomista Murata Toprak, postoji veća vjerojatnost da će ECB podići referentni kamatnjak na oko 4,25 posto u rujnu, a moguće i na 4,50 posto u prosincu, a porasti će i devizni tečaj na euro i na dolar.Veliki broj neprodanih stambenih jedinica, pad tekućih prodaja i sub-prime kriza sugeriraju da brz oporavak na tržištu nekretnina nije realan iako tržište vjeruje u njegov oporavak sudeći prema stavki rezidencijalnog investiranja koja bilježi blage pomake prema gore, a kao takva se smatra doprinosom rastu realnog BDP-a.I dok cijene benzina ostvaruju rekordne razine koje bi uskoro mogle doseći i 3,4 dolara po galonu, podaci pokazuju da potrošnja slabi, kao i povjerenje potrošača, koji se sve više odlučuju na alternativne izvore energije.

Societe Generale predviđa stope od 4 posto do kraja 2007., kao što to sada čini većina analitičara. Rizici ostaju jasno usmjereni prema gore, s mogućnošću produljenja ciklusa u 2008. ECB će nastaviti iznenađivati s podizanjem kratkoročnih stopa. Pauza u drugoj polovici 2007. sada snažno ovisi o potezima američkog FED-a ovog ljeta. Očekivanja su manje ekstremna, ali analitičari se ui tome prilično razilaze. Što se tiče dugoročnih stopa, umjereno su nagnute prema dolje. Značajna rasprodaja izvjesna je kasnije tijekom ove godine. Poslovne investicije i dalje se kreću nepredvidljivim smjerom. Ohrabruje, doduše, njihov ožujski oporavak, ali da bi se nešto nazvalo trendom, potrebna je potvrda u trajanju od nekoliko mjeseci. U prethodnom razdoblju marže su počele padati tek pred kraj 1997., a recesija se pojavila tek početkom 2001. Ipak, sporije investiranje sugerira blagi rast u prva dva-tri kvartala 2007. Što se tiče zaposlenosti u SAD, uslužni sektor i građevinarstvo kreirali su 7,5 milijuna radnih mjesta od 2003. Neprofitne organizacije su jedva oslabile, a brojke podupire manji broj zahtjeva za potporu nezaposlenima.Niska volatilnost nalazi se na makro razini, odnosno otklon makro-ekonomske volatilnosti dovelo je do niže financijske volatilnosti. Udio dobiti u BDP-u ostaje veoma velik, rast same dobiti će se, predviđaju analitičari, smanjiti, no ciklus rasta još uvijek nije završen.